16. travnja
Dragon Teatar reprizno izvodi Hinkemanna
Aktualna i vrlo popularna i danas, sto godina od nastanka, ova se drama izvodi u kazalištima diljem svijeta, a zadarska ju publika ima prilike reprizno pogledati u utorak, 16. travnja u Polivalentnoj dvorani Providurove palače
Koncem prošle godine Dragon teatar je na kazališne daske postavio
avangardnog i ekspresionističkog Tollerovog "Hinkemanna", dramu
na koju je uvelike utjecao povijesni kontekst u kojem je nastala
- situacija za vrijeme Prvog svjetskog rata i poratnog razdoblja,
zajedno s revolucijama koje su izbijale.
Aktualna i vrlo popularna i danas, sto godina od nastanka, ova se
drama izvodi u kazalištima diljem svijeta, a zadarska ju publika
ima prilike reprizno pogledati u utorak, 16. travnja u
Polivalentnoj dvorani Providurove palače s početkom u 20 sati.
“Hinkemann” je drama u ekspresionističkom stilu. Na tu je dramu, kao i općenito na umjetnost toga vremena, uvelike utjecao povijesni kontekst u kojem je nastala – situacija za vrijeme Prvog svjetskog rata i poratnog razdoblja, zajedno s revolucijama koje su izbijale.
Tadašnja umjetnička djela označavala su svojevrsnu borbu protiv tradicionalne funkcije umjetnosti – njezinog iluzionističkog karaktera. Tako “Hinkemann” označava vapaj za pravednijim društvom izražen prenošenjem duševnog stanja u umjetničku građu te nastoji ispraviti “krivu” sliku društva i prikazati istinu.
Hinkemann je tragični lik koji ne može pobjeći svojoj sudbini. On je ratni vojni invalid kojem je metak u Prvom svjetskom ratu oduzeo muškost te iako je izvukao živu glavu, rat je duševno slomio tog nekad snažnog muškarca.
Njegova nesreća nastavlja se i nakon povratka kući. Iako metci više ne lete pokraj njegove glave, on sukob proživljava unutar sebe. Sve ono što ga je nekad ispunjavalo sada ga je iznevjerilo – žena mu postaje nevjerna, oko sebe ne pronalazi prijatelja, za domovinu je samo još jedna kolateralna žrtva rata, a u crkvi ne nalazi utočište.
“Hinkemann” je alegorija društva u cjelini. U središtu radnje je individualizirani karakter, ali i radništvo, proletarijat, tzv. obični ljudi potlačeni i iskorištavani sukladno političkoj volji i konstelaciji vladajućih stranaka.
Praizvedba je održana 1923. godine u Altes Theatheru u Leipzigu, a na njemačkim se pozornicama izvodila sve do dolaska nacista na vlast 1933. godine. Danas je vrlo popularna i izvodi se u kazalištima diljem svijeta, a ukoliko je još niste pogledali , svakako je prilika da to učinite.
Dramatizaciju, produkciju i režiju potpisuje Maja Šimić, kostimografiju Mihaela Gregov, a šminku Zrinka Lovrić.
U predstavi igraju: Leo Rogić, Senka Marković, Marijana Marjanović, Renato Pizek, Simona Perić, Ines Fantov, Karla Kresoja i Anica Tomazinić.
Izdvojeno
-
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u petak u Zagrebu da Hrvatska želi da proces dijaloga između Kosova i Srbije dovede do normalizacije odnosa i međusobnog priznanja, no njegov kosovski kolega Albin Kurti je kazao da je za to potrebna "normalna Srbija", koja trenutno nije "demokratska".
-
„Kao što pomorci, boreći se s valovima, brodom sigurno uplove u porat, tako i CTG aparat, koristeći ultrazvučne valove, pomaže pri sigurnom porodu“; tako je ravnatelj Pomorske škole Zadar, Marin Perinić, sasvim lijepo dočarao još jednu u nizu donacija svoje škole usmjerene prema Općoj bolnici Zadar, točnije Službi za ginekologiju i opstetriciju.
-
Čovjek je ključ uspjeha u turizmu - poruka je akcije "Nasmiješeno sunce" kojom su nagrađeni najuspješniji u ostvarenju protekle turističke sezone.
-
Iz zadarskog rodilišta stiže jedna lijepa vijest; zaključno s jučerašnjim danom brojimo ukupno 1.403 rođene bebe i sasvim ćemo sigurno do konca godine nadmašiti brojku od 1.421 djeteta koliko je rođeno u 2023.
Reci što misliš!