Na Sveučilištu u Zadru u četvrtak će biti predstavljen sedmi broj časopisa Ars Adriatica, posvećenog sedamdesetoj obljetnici rođenja i pedesetoj godišnjici konzervatorskog i povijesno-umjetničkog djelovanja profesora zadarskog Odjela za povijest umjetnosti prof. dr. sc. Pavuše Vežića.

"Ukazujući poštovanje i zahvalnost za desetljeća djelovanja želimo podsjetiti na sve se što je istraženo, zaštićeno, protumačeno i napisano, ali stručnom znatiželjom iščekujući i buduće projekte, suradnje, te znanstvene i stručne radove. Vjerujemo da se njegov znanstveni entuzijazam, ukorijenjen u iskrenom vjerovanju u poslanje humanistike na procesu razumijevanja pa i iscjeljivanja društva u stalnoj krizi, zapravo ne želi sapeti činom umirovljenja.", ističe u uvodniku časopisa Laris Borić.

U priloženom životopisu i bibliografiji koje je sastavio Emil Hilje doznaje se kako je Vežić rođen 18. kolovoza 1947. godine u Makarskoj. Godine 1992. obranio je na Filozofskome fakultetu u Zadru magistarski rad pod naslovom Rotonda Sv. Trojstva u sklopu episkopalnoga kompleksa u Zadru, a dvije godine kasnije i doktorsku disertaciju Episkopalni kompleks u Zadru. Na Sveučilištu u Zadru izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednoga profesora 2003. godine, u zvanje redovitoga profesora 2008.godine, a u trajno zvanje 2012. godine.

Godine 1968. zaposlio se u redovitome radnom odnosu u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zadru. Tijekom konzervatorske karijere sudjelovao je u nizu manjih i većih konzervatorskih radova u Zadru i na zadarskome području. Prvi je takav zahvat bio na memoriji sv. Križa u Ninu gdje je kao konzervator pripravnik radio u timu koji je vodila profesorica Ksenija Radulić te kao suradnik profesor Ivo Petricioli. Uslijedili su brojni konzervatorsko-restauratorski zahvati u gradu Zadru, među kojima posebno treba istaknuti one na rotondi Sv. Trojstva (Sv. Donata), bazilici Sv. Tome, kući Nassis, utvrdi Citadela, bazilici Sv. Stjepana (Sv. Šime), na katedrali i njezinim aneksima, ali i na širem na zadarskom području.

Paralelno s konzervatorskim radom, od samih početaka svoje stručne djelatnosti posvetio se i znanstvenom radu, koristeći svoj neposredni kontakt s umjetničkim spomenicima kao plodnu podlogu za istraživački rad i osvjetljavanje različitih problema i nedoumica, nudeći nove spoznaje i interpretacije, ističe Hilje. S kolegama nastavnicima utemeljio je Nagradu Ivo Petricioli za najbolje studente Odjela za povijest umjetnosti. Bio je osnivač i glavni urednik prva tri broja časopisa Odjela za povijest umjetnosti – Ars Adriatica. Do sada je objavio sedam knjiga (šest samostalno i jednu u koautorstvu).

Osim poglavlja posvećenih Vežiću, nova Ars Adriatica donosi i niz izvornih članaka, čiji su autori između ostalih Mladen Ančić (Zadarska biskupija u okviru Splitske metropolije od 805. do 1154. godine), Ivan Josipović (Biogradska predromanička skulptura), Damir Tulić i Mario Pintarić (Zadarski anđeli u Ceregnanu: prilog za Gregoria Morlaitera), Antonija Mlikota (Ivan Vitić i povijesna jezgra Zadra – Povodom stogodišnjice rođenja), Emil Hilje (Zidne slike u južnoj apsidi crkve Sv. Krševana), kao i nekoliko recenzija, prikaza, eseja, prethodnih priopćenja..

Predstavljanje Ars Adriatice bit će održano u četvrtak, 18. siječnja 2018. u 18 sati u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru.