U utrci za čelnog čovjeka Zagreba kultura nikada nije igrala neku značajnu ulogu, kao uostalom ni na parlamentarnim izborima, nego je uvijek bila na margini i doživljavala se kao nužno zlo.

No sudeći prema ovogodišnjim programima stranaka, čini se da se situacija konačno mijenja i da neki kandidati za gradonačelnikovu fotelju kulturi daju iznimno važno mjesto u razvoju Zagreba. Oni precizno detektiraju temeljne probleme kulturne politike i zatim kreativno predlažu konkretna rješenja po uzoru na razvijenije demokracije što je velik pomak. Može li Zagreb uz pomoć novih imena istrijebiti klijentelizam i korupciju i doista postati grad kulture? O tome za portal govore tvorci kulturnih programa stranaka na predstojećim lokalnim izborima

Glumica ZKM-a Urša Raukar ističe da politička platforma Zagreb je naš!pokreće novu politiku koja će se u suradnji s građanima zalagati i boriti za pravdu i jednakost, a protiv korupcije, političke podobnosti, nepotizma i klijentelizma.

'U kulturi to prije svega znači depolitizaciju i demokratizaciju upravljanja institucijama, dakle, biranje ravnatelja, voditelja, pa i članova upravnih vijeća isključivo po profesionalnim kriterijima, prema njihovoj stručnosti, iskustvu te doprinosu polju u kojem djeluju, a ne kao što je sada slučaj, isključivo po političkoj i stranačkoj podobnosti', ističe Urša Raukar te dodaje da su usmjereni na decentralizaciju kulture u gradu i na širenje kulturnih i umjetničkih programa u svih 17 gradskih četvrti, kako se ti sadržaji ne bi koncentrirali samo u centru grada.

Kreatorica kulturne strategije Zagreb je naš! ističe da svakako namjeravaju obnoviti zapuštene prostore, prije svega vrijedne industrijske arhitekture, i zatim ih revitalizirati za kulturne i društvene namjene, kao što je to dugogodišnja uspješna praksa u mnogim europskim gradovima. Najavljuje i uvođenje inovativnog modela poput civilno-javnih partnerstava, a jedan od prioriteta svakako bi bio stvaranje jednakih uvjeta rada i razvoja institucionalne i nezavisne kulture.

'Želja nam je kulturu učiniti demokratičnijom i otvorenijom i za druge kulture, emigrante, ugrožene društvene skupine te im omogućiti pristup kulturnim sadržajima. U tom smjeru radit ćemo na osnivanju interkulturnog društvenog centra kao prostora koji će omogućiti različite susrete te dati priliku svima da ispune svoje potrebe i realiziraju svoje ambicije. Ukratko, kulturu vidimo kao uključujuću, aktivnu i dinamičnu, bez političkog poltronstva, kao jedan od elementarnih pokretača promjena Zagreba u otvoreniji i pravedniji grad za sve građane', istaknula je Urša Raukar u ime inicijative/stranke Zagreb je naš!.

Anka Mrak Taritaš, bivša ministrica i kandidatkinja za gradonačelnicu grada Zagreba HNS-a i SDP-a, smatra da kultura može i treba biti pokretač razvoja, što se, po njezinu mišljenju, može postići povlačenjem sredstava iz EU fondova, poticanjem međusektorske suradnje između kreativnog sektora i gospodarstva i povećanjem broja međunarodnih projekata te poticanjem mobilnosti umjetnosti.

'Moj program Zagreb - grad kulture sadrži deset ciljeva, od kojih je najvažniji osnivanje samostalnog Ureda za kulturu, odnosno izdvajanje kulture iz postojećeg Ureda za obrazovanje, kulturu i sport. Među ciljevima je i povezivanje privatnog i javnog sektora i dostupnost kulturnih događanja svim građanima. Od ukupnog budžeta za kulturu u Zagrebu, koji je prije dvije godine bio 460 milijuna kuna, više od 80 posto tih sredstava ide na materijalne troškove financiranja ustanove – plaće i funkcioniranje ustanova, a ostatak ide na programe. Preporuka je Europske komisije da se jednog dana dođe na 50 posto za programe, a 50 posto na ustanove. To znači da trebamo ojačati financiranje iz drugih područja', poručuje Anka Mrak Taritaš.

U HDZ-ovu timu Drage Prgometa za kulturu je zadužen Luka Šeput, mladi doktorand književnosti i glavni urednik časopisa za kulturu Vijenac, koji ima viziju Zagreba kao srednjoeuropske kulturne metropole. Napominje da kulturu treba učiniti još vidljivijom stranim posjetiteljima, ali i samim Zagrepčanima. Najavljuje revitalizaciju kulturno-povijesne jezgre Zagreba i suvremenu kulturnu politiku. Napominje da je iznimno važno izraditi Kulturnu strategiju koja će biti temeljni dokument razvoja i planiranja kulture u gradu.

U tom kontekstu ističe da je nužno ustrojiti jasan sustav vrednovanja kulturnih projekta prema načelu kvalitete i osigurati višegodišnje planiranje projekata u kulturi. Po njegovu mišljenju, kulturne sadržaje treba snažnije raspršiti po cijelom gradu, zatim strateški bolje povezati ustanove i organizacije u kulturi, a posebno bitnim smatra povezivanje kulture s obrazovnim i turističkim sektorom.

'U pogledu financiranja važno je orijentirati se na EU fondove iz područja kulture i organizirati stručnu podršku 'kulturnim stvarateljima', primjerice, putem edukativnih radionica. Tu posebno ističem mogućnosti financiranja iz tzv. ITU mehanizma - 126 milijuna eura, i to za obnovu kulturne baštine za koju se izrijekom dio dobivenih sredstava može iskoristiti. Vrlo je važno što će o preraspodjeli tih sredstava odlučivati sam Grad Zagreb', istaknuo je Luka Šeput, HDZ-ov čovjek za kulturu Grada Zagreba.

U ekipi Sandre Švaljek, nezavisne kandidatkinje za gradonačelnicu Grada Zagreba, čelni čovjek za kulturu je Tihomir Milovac, muzejski savjetnik u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu (u timu je još i glumac i osnivač kazališta Planet Art Marko Torjanac) koji ističe da u proteklih 17 godina gradonačelnikovanja Milana Bandića nije pokrenuta niti jedna inicijativa za novim gradskim muzejom ili kazalištem, mnoge osnovne škole još uvijek rade u tri smjene, raste broj skupih privatnih u odnosu na jeftinije javne vrtiće, ali su zato, kaže, gradonačelnik i Gradski ured dozvolili da se uruši zgrada Paromlina i na tom mjestu izgradili parkiralište.  

Milovac naglašava da je pritom proračun za kulturu smanjen, posebno nezavisnoj sceni, ali je zato Gradski Ured zaposlio više desetaka ljudi u Kulturnim centrima koji su, uglavnom, 'opterećeni lošim poslovanjem i gubicima'. Također se ne ulaže u redovno održavanje kazališta, muzeja, kulturnih centara, škola, sportskih terena i dvorana, ističe Milovac, nego te institucije same popravljaju krovove, prozore koji padaju i gledališta koja se raspadaju'.   

'Zbog svih tih negativnosti, prvi potez Gradske uprave, predvođene Sandrom Švaljek, bit će reforma upravljanja gradskom kulturom. To znači samostalni Ured za kulturu koji će voditi stručni, kvalificirani ljudi izabrani na natječaju. Pojačat će se uloga Kulturnih vijeća i uvesti jasni kriteriji natječaja za programska sredstva te obavezna evaluacija kao preduvjet podizanju standarda kulturne proizvodnje. Pojačat ćemo neposrednu komunikaciju Ureda za kulturu i svih sudionika u kulturi, aktivirat ćemo poslovne prostore i industrijsku baštinu u vlasništvu Grada Zagreba te uz minimalni najam dodijeliti ih poduzetnicima u kulturi te za kulturno-kreativne industrije. Reformirat ćemo sustav Kulturnih centara te ih funkcionalno i sadržajno umrežiti s naglaskom na stvaranju nove publike', kaže Milovac.

Potencijalni 'gradski ministar kulture' iz tima Sandre Švaljek otkriva i konkretne planove. 'Nova opera zagrebačkog HNK-a bit će jedan od kapitalnih kulturnih projekta ove uprave, zatim bismo formirali Muzej donacija gradu Zagrebu kojih je danas veliki broj. Izgradili bismo i dvije multiprogramske dvorane za nezavisnu produkciju po uzoru na iznimno aktivni Pogon, koji je po kreativnim dosezima postao prepoznatljiv izvan Zagreba i Hrvatske. Također bismo se posvetili aktiviranju respektabilnih ljudskih resursa koji su, zbog klijentelističke kadrovske politike te sveprisutne kulturne hobotnice današnje Gradske uprave, posve zanemareni', zaključio je Milovac. 

Program kulture glumca Gavelle Siniše Ružića adut je Marka Sladoljeva, Mostova kandidata za gradonačelnika Zagreba. Po Ružićevu mišljenju, Zagrebu ne nedostaje izuzetno obrazovanih i talentiranih umjetnika i stručnjaka, kulturnjaka svih dobi i grana. Zagreb također ima niz izvrsnih ideja, inicijativa, programa i platformi, kaže, koje uz originalnu ideju prate najsuvremenije svjetske umjetničke trendove, kao i načine financiranja. No problem kulture u Zagrebu je tromost odlučivanja, nedjelotvoran i zastario sustav odlučivanja i kadroviranja, ističe Ružić te bacanje novca na nepotrebne stavke, i to treba mijenjati.

'U ustanovama kulture Zagreba moglo bi se ovoga časa uštedjeti 10-20 posto troškova koji bi se odmah mogli preusmjeriti na nove, neovisne i vitalne programe. Najveći je problem uhljebljivanje podobnih u ustanovama kulture i taloženje starih kadrova, od kojih nikad nitko ne odlazi s plaće. Svake godine u ustanovama kulture zaposli se klijentelistički od gradonačelnikove, SDP i HDZ ekipe bar 50-100 ljudi koji uopće nisu potrebni. Također, na netransparentno financiranje stranačkih drugova i aktivnosti koje ne ispunjavaju uvjete odlazi još pet, 10 milijuna godišnje. Tako se na tome osnovnom nivou iz sredstava odlije oko 20 milijuna, a preko sofisticirane pljačke još i više', ističe Siniša Ružić.

Zato Ružić iz Mostova programa za kulturu na prvom mjestu izdvaja uspostavljanje obrazovanijeg, stručnijeg i zakonski odgovornijeg upravljačkog i umjetničkog menadžmenta na čelu ustanova u kulturi grada Zagreba. Kao drugo navodi uvođenje sustava audicija, transparentno zakonsko zapošljavanje prema natječaju i praktično angažiranje mladih obrazovanih kulturnih organizatora, npr. sa studija produkcije na ADU-u čime bi se postigao bolji, stručniji i rigorozniji nadzor nad materijalnim i umjetničko-stručnim upravljanjem ustanovama u kulturi grada Zagreba. Naravno, ističe i sufinanciranje iz ESI fondova te jačanje suradnje kulture, kulturnih industrija i resursa sa sektorima turizma, zabave, komunikacija, prometa i prerađivačke industrije te posebno s Turističkom zajednicom grada Zagreba.

Stranka aktualnog gradonačelnika Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti u svom programu za kulturni razvoj Zagreba ističe nekoliko načelnih pitanja, kao što su jačanje opće svijesti o važnosti kulture, poticanje njezina povezivanja sa znanošću, obrazovanjem i gospodarstvom, te dorađivanje zakonske regulative. Smatraju da treba intenzivirati zaštitu i prezentaciju kulturne baštine te poticati otvaranje privatnih kazališta, muzeja, galerija, knjižara, plesnih te glazbenih scena. Zalažu se i za financiranje održivih kulturnih programa, institucionalnih i privatnih, a također smatraju da treba stvoriti bolje uvjete za poduzetničke projekte u kulturi. Jedini od svih stranaka istaknuli su i poticanje volonterskog rada što se u svijetu već godinama promovira kao jedan od važnijih oblika doprinosa zajednici.