Pretvorimo li snimke moždane aktivnosti dobivene korištenjem funkcionalne magnetske rezonancije u notne zapise, dobit ćemo skladbe slične onima čuvenih glazbenika, smatraju znanstvenici američkog instituta DHS (Department of Homeland Security)

Glazba koju nesvjesno proizvodi mozak svake osobe može pomoći u izlječenju nesanice, posttraumatskog sindroma ili u ublažavanju stresa i povećanju koncentracije.

Znanstvenici snimaju aktivnost moždanih stanica tijekom trenutaka smirenosti, opuštenosti i duboke koncentracije, a dobivene rezultate konvertiraju u polifone melodije. Ispitanici nekoliko puta dnevno slušaju nastale audio snimke s ciljem da se opuste ili povećaju koncentraciju.

Terapija je, prije svega, od neizmjerne pomoći vatrogascima, pirotehničarima i ostalima čija zanimanja iziskuju brze reakcije i budnost te su vrlo stresna. Slušanje snimke za povećanje koncentracije znanstvenici instituta DHS uspoređuju sa zvukom Mozartovih skladbi, dok su melodije za opuštanje sličnije Chopinovim kompozicijama.

Za razliku od istraživača tog američkog instituta, psiholozi britanskog sveučilišta Sheffield teoriju DHS-ovog tima smatraju suludom. 'Ideja o komponiranju glazbe korištenjem snimki dobivenih aparatom za funkcionalnu magnetsku rezonanciju je ludost', smatra psiholog Lawrence Parsons. On tvrdi da utjecaj glazbe na raspoloženje nije novost u znanosti i da bi učinak bio isti da se ispitanicima pusti bilo koja već postojeća skladba čija melodija opušta.

Ipak, istraživači iz instituta DHS smatraju da je njihova studija prilagođena osobnim karakteristikama slušatelja, budući da oponaša upravo moždane signale zabilježene u određenom stanju. Primjerice, nekoga Mozartova glazba uspavljuje, dok kod druge osobe povećava koncentraciju. 'Koristeći individualan pristup znamo točno kakve vibracije kod ispitanika pobuđuju određeno stanje', konstatirao je američki tim.