z

Oko 179 milijuna stanovnika Europe pati od nekog poremećaja funkcije živčanog sustava, a bolesti mozga godišnje stoje zdravstvene sustave u Europi 800 milijardi eura, što je više od troškova liječenja kardiovaskularnih i malignih bolesti zajedno, ističu organizatori Tjedna mozga, koji se u Hrvatskoj po 15. put održava u idućih sedam dana.

Jedan je to od razloga sve većeg interesa znanstvenika za istraživanje mozga. Ta istraživanja trenutačno čine 16 posto ukupne znanstvene produkcije u svijetu, a u njima sudjeluje 1,73 milijuna aktivnih istraživača koji su publicirali 1,79 milijuna znanstvenih radova u zadnjih pet godina.

Dio recentnih istraživanja mozga bit će predstavljen široj javnosti od 14. do 20 ožujka tijekom svjetske i europske akcije pod nazivom Tjedan mozga (Brain Awareness Week). Kampanja se 15. put održava u Hrvatskoj, gdje će diljem zemlje biti održana predavanja, radionice i tribine namijenjene svim uzrastima i razinama školske spreme, od rane školske dobi do sveučilišta.

Tri glavne teme koje je Hrvatsko društvo za neuroznanost odabralo za ovogodišnji Tjedan mozga su "Dječji mozak", "Empatija, tolerancija i netolerancija", te "Suradnja lijeve i desne hemisfere mozga". 

Predstavit će se najnovija otkrića o interakciji genetski ustrojenih neuronskih mreža i okoline u prvim godinama života i njihovu utjecaju na uspostavu složenih umnih funkcija, od svijesti o sebi i drugima do naprednih kognitivnih sposobnosti i govorne komunikacije.

Bit će predstavljene i mogućnosti prevencije cerebralne paralize i drugih neurorazvojnih poremećaja, kao i spoznaje o autizmu i shizofreniji kao razvojnim poremećajima.

Zbog interesa javnosti za empatiju, toleranciju i netoleranciju ukazat će se na biološke osnove socijalnog ponašanja i čovjeka kao socijalnog bića. Dio predavanja bit će posvećen ulozi Corpusa callosuma, najvećeg snopa vlakana u mozgu koji povezuje dvije moždane polutke, a čija uloga nije do kraja razjašnjena.

Posebna pozornost bit će posvećena pitanju kako Corpus callosum sudjeluje u procesu specijalizacije hemisfera mozga za pojedine funkcije kao što su govor, pjevanje, rješavanje matematičkih problema, prepoznavanje lica i emocionalna memorija, te će se pokušati odgovoriti na pitanje kako lijeva hemisfera zna što radi desna, i to na vrijeme i u pravi čas.

Glavni organizatori Tjedna mozga u Hrvatskoj - Hrvatski institut za istraživanje mozga (HIIM) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko društvo za neuroznanost (HDN) ističu da će se teme obraditi interdisciplinarno i integrirano, od molekularne do sistemske razine, od organizacije mozga do socijalnih interakcija. 

Događanja će se održati u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Zadru, Rijeci, Čakovcu, Virovitici, Omišu, Tenji, Mariji Bistrici, Zmijavcima i Runovićima, a u obilježavanju Tjedna mozga organizatorima će se pridružiti Medicinski fakulteti i sveučilišne klinike u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, te mnoge udruge, škole i druge javne ustanove.