Mračna priča o potrebi za pripadanjem

Iz tiska su, u izdanju Knjige u centru, netom izmiljeli 'Pampiri', horor-roman Darka Macana namijenjen djeci i pismenim roditeljima.

'Pampiri' su treća knjiga 'neruševačke' serije (Dlakovuk, 2007., Jadnorog, 2008.) i završetak njezinog 'jesenjeg ciklusa', javlja portal Moderna vremena .

Prigodom izlaska Dlakovuka', premijernog romana serije, Matko Vladanović je zapisao: 'Svojevrsna pomama za fantasyjem koja se posljednjih godina, otkako je u hrvatske domove stupio mali britanski čarobnjak, sve više pojačava, dovodi do toga da svaka 'ozbiljna dječja literatura' mora na neki način koketirati sa internacionalnim simbolima koji su odonda uspostavljeni. Bilo da je riječ o parodiji ili posve smislenom narativu, moramo se pomiriti s time da se bez čarobnjaka, magije i tajanstvenih i neobjašnjivih stvari više ne može (ako se ikada i moglo).

Naravno, ovome se, iz autorove perspektive može pristupiti na više načina. Moguće je pisati nemuštu apologiju, i na račun dobre marketinške kampanje i buke potplaćenih novinara prodati enormnu nakladu (na hrvatskom tržištu to je ona koja vam omogućava da jedan ili dva mjeseca platite režije), a moguće je krenuti i drugim putem. Taj put, doduše, zahtijeva nešto inteligencije, imaginacije i sposobnosti stvaranja nečega novoga (makar na postmoderan način) te se njime upućuje malokoji autor, budući da za veću količinu posla može očekivati samo dobrohotno tapšanje po leđima od strane kritičara.

'Dlakovuk' na svu sreću, pripada ovoj drugoj kategoriji, te se u njemu dade prepoznati štošta što s druge strane ne omogućava autentičan užitak u čitanju.'

Nakon 'Dlakovuka', uslijedio je 'Jadnorog', nešto mračnija knjiga, koja je istog kritičara ponukala na razmatranja položaja pisaca za djecu i žanrovskih pisaca danas i ovdje: 'Arci papira koji stoje iza imena Darka Macana, dovoljno mu govore u prilog. Ako ni zbog čega, a onda zbog toga što smo nebrojen broj puta imali prilike promatrati njegovu scenarističku umješnost i sposobnost da iz naoko banalne ideje izvuče ono najbolje moguće.

Ipak, hrvatska ga književna kritika iz nekog razloga uporno zaobilazi. Možda zbog toga što se nikada nije hvatao u koštac sa 'ozbiljnim temama' niti pisao eseje o stanju europskog duha. Visoki književni establišment, koji kvalitetu mjeri provokativnošću tema, brojem nagrada i prijevodima na svjetske jezike, uporno ostaje tvrdoglav i ne spušta pogled prema autorima koji stvaraju i rade izvan reflektorskog svjetla dežurnih medija i važnih debata. (...)

Govorim sve ovo kako bih ukazao na potrebu 'ozbiljnog' pristupa ovoj dječjoj knjižici, te kako bi bili svjesni kako si ne smijemo dopustiti luksuz da olako odmahnemo rukom smatrajući kako dječja književnost nema što ponuditi.'

Ono što se ovaj put nudi, dakle, su 'Pampiri' - mračna priča o potrebi za pripadanjem - a za jesen je najavljen i početak 'zimskog ciklusa priča' iz osnovne škole 'Neruševac', koji počinje romanom 'Sunčevo dvorište'.

Prva tri poglavlja možete besplatno pročitati ovdje !