Raspon oštroumnosti da Vincija mjeri se sa saznanjima modernog doba

Leonardo da Vinci, velikan renesanse, vječna zagonetka. O osobi čije je ime zlatnim slovima upisano u povijest svjetske umjetnosti, sinoć je u Gradskoj knjižnici govorio prof. Valentino Radman.

Na samom početku dao je biografski uvid u život slavnog Leonarda, koji je odrastao u Firenzi, tada pod moćnom obitelji Medici.

Kako je bio izvanbračno dijete, nije mu bilo dozvoljeno visoko obrazovanje, zbog čega se cijeli život smatrao neukim. No, Leonardo da Vinci bio je vizionar, koji se uz umjetnost bavio matematikom, botanikom, geologijom. Bio je pionir anatomije, a iza sebe ostavio je na tisuće zapisa. 60 crteža objavio je u knjizi Luce Pacciolija, koji je neko vrijeme boravio u franjevačkom samostanu u Zadru.

''Da Vinci nije bio ograničen strahopoštovanjem prema velikim znanstvenicima, pouzdavao se u vlastiti razum i eksperimente'', kazao je Radman. Raspon oštroumnosti da Vincija mjeri se sa saznanjima modernog doba. Nevjerojatno je to kolika je bila snaga njegovog uma i imaginacije,jer su njegove ideje do realizacije došle stoljećima kasnije.

Radman je u nastavku predavanja dao poseban osvrt na nekoliko da Vincijevih djela koji do danas nisu prestali plijeniti pažnju povjesničara, umjetnika i znanstvenika, poput Posljednje večere, Mona Lise, Spasitelja svijeta, Bogorodice u stijenama.