Publikacija udruge Knjižni blok 'Knjiga u fokusu' jedna je od rijetkih, ali i duboko promišljenih studija o tome kako spasiti knjigu u Hrvata, koju ne bi trebalo pročitati samo Ministarstvo kulture, nego cijela Vlada RH.

Knjižni blok - inicijativa za knjigu, udruga profesionalaca iz knjižarske industrije koja postoji od prije dvije godine, ima razloga biti zadovoljna svojom publikacijom 'Knjiga u fokusu', s inače dosta dugačkim podnaslovom 'Potpora kreativnoj industriji - stručna analiza i preporuka za uređenje tržišta knjiga i širenje kulture čitanja u RH'.

No još zadovoljnija trebala bi biti hrvatska kulturna javnost, posebice ona zainteresirana za sudbinu knjige, jer je riječ o ozbiljnoj i promišljenoj studiji, temeljenoj na relevantnim dostupnim podacima, koja ne samo da precizno detektira akutne i, moglo bi se reći, vječne probleme hrvatskog izdavaštva i krize knjiga, nego i nudi vrlo jasne preporuke kako preokrenuti brojne problematične trendove.

'Knjiga u fokusu' započinje naizgled izlišnim detaljem, a to su definicije osnovnih pojmova poput 'knjiga' ili 'izdavač', no razlog tome jest upozoriti na 'nedovoljno precizno definiranje ključnih pojmova za lanac knjige', što se ispostavlja kao jedan od većih problema u stanju hrvatske knjige - mnogo toga je nedovoljno precizno definirano, vidi se u 'Knjizi u fokusu'.

No, brzo nakon toga se ide in medias res, pa se u poglavlju pod naslovom 'Procjena stanja u nakladništvu i knjižarstvu te kulturi čitanja u Republici Hrvatskoj' odmah bez krzmanja konstatira sljedeće: 'Zaključak je da ne postoje planovi ni strategija Vlade RH, pa ni pojedinačnih ministarstava, koji bi definirali misiju i viziju razvoja kreativnih industrija u Hrvatskoj, njihov potencijal i ulogu u oporavku i izlasku iz krize, pa tako nema ni programa kojim bi se potakle nove inicijative, nego se programi fokusiraju na spašavanje postojećih.' Možda najviše zabrinjava što bi se argumentirano ista konstatacija mogla odnositi i na druge društvene sektore, a svakako je popriličan apsurd - kako upozorava 'Knjiga u fokusu' - da se u Hrvatskoj izdavaštvo ne ubraja u kreativne industrije!

Pritom se Knjižni blog potrudio u tom kontekstu napraviti i usporednu analizu s EU-om, pa i pojedinačnim državama (Njemačka, Austrija itd.), u kojima se izdavaštvo tretira bitno drugačije nego kod nas. No tu treba napomenuti da se i sve ostalo u vezi knjige (od autora do prevoditelja) tretira drugačije, svakako s više poštovanja, ali i s većim honorarima.

Razarajuća je i analiza oduvijek nedostatnog Sporazuma o jedinstvenoj cijeni knjige, koji je nastao za mandata Bože Biškupića u Ministarstvu kulture, i koji je u većini (p)ostao mrtvo slovo na papiru. Možda je ipak najskandalozniji podatak da ne postoje nikakvi javno dostupni podaci Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta o tome primjenjuje li ono uopće i kako ovaj Sporazum, dok ga njegov inicijator Ministarstvo kulture, analizira Knjižni blok, godinama primjenjuje selektivno i bez jasnih kriterija.

No ne treba mijenjati samo Sporazum o jedinstvenoj cijeni knjige, nego i opasno zastarjeli Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, a kao jedno od rješenja koje nudi 'Knjiga u fokusu' jest osnivanje posebne Agencije za knjigu. S obzirom na to za što sve Vladine agencije već postoje, knjiga itekako zaslužuje svoju, no u Knjižnom bloku nude i konkretan plan rada i zaduženja, koji ne bi zahtijevao više od pet zaposlenika, ali bi dugoročno polučio dobre rezultate.

Ključno je obilježje 'Knjige u fokusu' strateško promišljanje problematike, bez nuđenja ad hoc rješenja koja se kasnije pretvaraju u nove probleme. To se vidi i po, primjerice, poglavlju posvećenom status i budućnosti e-knjiga u Hrvatskoj, regionalnoj suradnji, problemima kulture čitanja itd. Knjižni se blok doista dohvatio svakog mogućeg aspekta ove tematike, posvetivši svoju analizu i položaju autora, odnosu medija prema kulturi, potrebi za poduzetničkim obrazovanjem nakladnika i ostalih dionika u lancu knjige te boljem pristupu izvorima financiranja.

Rezultat toga su na kraju publikacije i brojne preporuke, od kojih su neke opće prirode (no time ništa manje važne, poput one da potrebna međusektorska suradnja za spas knjige), dok je većina njih prilično precizna, naročito kada je riječ o potrebi uključivanja više ministarstava, pa i cijele Vlade, u sređivanje stanja na hrvatskom tržištu knjiga.