Književni povjesničar, teoretičar i kritičar te dugogodišnji profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu akademik Zoran Kravar bio je na neki način znanstveni Mozart, a svojim radom uvrstio se među protagoniste hrvatske književne znanosti i među povlaštene tumače hrvatske književnosti, neke su od riječi kojima su njegovi kolege akademici podsjetili na rad i život akademika Kravara na komemorativnom sastanku održanom u srijedu u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) o prvoj godišnjici njegove smrti.

"Zoran Kravar bio je na neki način znanstveni Mozart - sličan Mozartu po ranom sazrijevanju i lakoći s kojom je stvarao svoje znanstvene radove, a kao i Mozart, činilo se da je neka drukčija vrsta nego ostali ljudi", rekao je akademik Pavao Pavličić. Istaknuo je da je Kravar bio veliki ljubitelj glazbe, s njom se stručno bavio i stručno proučavao operna libreta te o njima držao i kolegije.

Akademik Pavličić podsjetio je da je akademik Kravar svoju zrelost pokazao još u studentskim radovima posvećenima hrvatskim baroknim književnicima, što je rezultiralo knjigom "Studije o hrvatskom književnom baroku" iz 1975. godine. S hrvatskim barokom upoznao je i njemačku javnost svojom knjigom "Das Barock in der kroatischen Literatur" iz 1991. godine, rekao je Pavličić i dodao kako se Kravar bavio se i antimodernizmom, u sklopu toga i znanstvenom fantastikom, a tim je temama posvećena njegova knjiga "Kad je svijet bio mlad: visoka fantastika i doktrinarni antimodernizam" iz 2010. godine

Akademik Tonko Maroević istaknuo je da se Zoran Kravar svojim radom uvrstio među protagoniste naše književne znanosti i među povlaštene tumače hrvatske književnosti. Također je spomenuo Kravarovo bavljenje hrvatskim barokom kojega je, istaknuo je Maroević, učinio ravnopravnim s drugim književnim razdobljima i protumačio u sklopu povijesnoga konteksta. Maroević je spomenuo da je Kravar pisao i poeziju, ali da je svoju jedinu zbirku pjesama "Vinograd" objavio kada je imao već 50 godina i time, istaknuo je, upotpunio svoj književni identitet.

Profesor Slaven Jukić s Odsjeka za komparativnu književnost zagrebačkoga Filozofskog fakulteta istaknuo je i Kravarovo bavljenje stihom te je 1999. godine objavio knjigu "Stih i kontekst: teme iz povijesti hrvatskoga stiha". Spomenuo je i Kravarove važne knjige "Sinfonia domestica: članci o domaćoj književnosti 1. i 2. stupnja" iz 2005. godine, "Svjetonazorski separei: antimodernističke tendencije u hrvatskoj književnosti ranoga 20. stoljeća" također iz 2005. godine te "Uljanice i duhovi" iz 2009. godine, a istaknuo je i djelovanje akademika Kravara kao urednika Hrvatske književne enciklopedije.

Na komemoraciji su bili članovi obitelji akademika Kravara, predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, članovi Razreda za književnost HAZU Kravara te njegovi kolege, prijatelji i štovatelji.

Akademik Zoran Kravar rodio se 25. svibnja 1948. godine u Zagrebu gdje je i umro 22. lipnja 2013. godine, a za redovitoga člana HAZU izabran je 2012. godine.