U povodu 200. obljetnice rođenja biskupa Josipa Jurja Strossmayera u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u četvrtak je otvorena prigodna izložba pod nazivom "Tri rieči..." kojom priređivači žele podsjetiti na inicijatora i pokrovitelja najznačajnijih kulturno-prosvjetnih i znanstvenih projekata u modernoj hrvatskoj povijesti.

Urednica kataloga izložbe Ana-Marija Tkalčić istaknula je kako je izložba samo dio programa obilježavanja obljetnice te predstavila reprezentativnu građu iz fonda knjižnice koja je povezana sa životom i radom biskupa Strossmayera kao i povijesnim kontekstom u kojem je djelovao.

Knjižnica čuva oko 800 jedinica građe o Strossmayeru i sedamdesetak njegovih djela, uključujući i rukopise, podsjetila je.

Izložba otvorena dan nakon obljetnice Strossmayerova rođenja obuhvaća građu iz Zbirke rukopisa i starih knjiga, iz Grafičke zbirke te izbor iz novije, tematske bibliografije.

"Poseban naglasak je na rukopisu 'Tri rieči', govoru koji je Strossmayer napisao u povodu otvorenja Sveučilišta u Zagrebu. Nakon ovacija na otvorenju Strossmayer je bio spriječen govoriti, pa je govor održao naknadno. 'Tri rieči' upućene su progresu znanosti, kao i međusobnom poštivanju studenata i profesora", naglasila je.

Strossmayer je Zagreb pozicionirao na europsku kulturnu scenu, istaknuo je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić te dodao da samo obrazovanjem i znanošću možemo biti u koraku s Europom.

Strossmayer nam je, naglasio je Kusić, u zalog ostavio četiri stupa hrvatske kulture - Akademiju, Sveučilište u Zagrebu, katedralu u Đakovu i galeriju čiji je temelj njegova osobna kolekcija umjetnina.

Glavna ravnateljica NSK Dunja Seiter-Šverko napomenula je da se u ovoj godini slavi i 300. obljetnica rođenja Baltazara Adama Krčelića koji je darovima i ostavštinom stvorio bazu današnje knjižnice, kao i 150. obljetnica rođenja Silvija Strahimira Kranjčevića koji u posveti Strossmayeru kaže "tako velik, umije biti i nizak, po tome se prosto velikana luči od tiranina". O velikom djelu Strossmayera govori njegova ostavština Hrvatskoj kulturi, dodala je Seiter-Šverko.

Strossmayer nije bio samo graditelj kulturnih institucija, nego je i sam sakupljao umjetnine kako bi ih poslije darovao galeriji, rekao je znanstveni savjetnik na Institutu za povijest Zoran Grijak. "Podržavao je umjetnike, kao što su kipar Vlaho Bukovac, naša prva novinarka Marija Jurić Zagorka, no bavio se i političkim radom koji je u mnogome utjecao na današnju političku i kulturnu sliku Hrvatske. Bez jedne takve gigantske ličnosti Hrvatska ne bi bila ovo što je danas", kazao je Grijak.

"Velikan je to koji je u Hrvatsku nastojao ugraditi sve komponente europske kulture. Kao bazu kulture postavio je jezik i prema tome bio za ujedinjenje Južnih Slavena. Na Prvom vatikanskom koncilu izjasnio se protiv dogme nepogrešivosti pape, i došao u korespodenciju s elitom europskih intelektualaca. Moderna nacija zasniva se na znanju, bilo je njegovo geslo. Neizmjerno je doprinio i kulturi BiH", dodao je Grijak.

Organizator obljetnice je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti čije osnivanje je 1860. godine Strossmayer i inicirao. Kako bi se odala počast čovjeku čija je vizija i snaga stvorila temelje moderne hrvatske kulture, pripremljen je niz događanja tijekom ove godine u Hrvatskoj, a i izvan njenih granica. Važnost obljetnice prepoznao je i UNESCO te ju je uvrstio na popis značajnih svjetskih obljetnica.

Izložba je i može se pogledati do 18. veljače.