Simpozijem "Josip Juraj Strossmayer - utemeljitelj i pokrovitelj Akademije" u utorak je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) počela obilježavanje 200. obljetnice rođenja svoga utemeljitelja biskupa Josipa Jurja Strossmayera koji, kako je ocijenjeno na skupu, zauzima jedno od najčasnijih mjesta u panteonu hrvatskih velikana.

 

 Simpozij kojemu nazoče predstavnici državnih, crkvenih i znanstveno-obrazovnih ustanova, među kojima i rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, izaslanik zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića biskupski vikar za kulturu mons. Nedjeljko Pintarić i ministar znanosti obrazovanja i sporta Vedran Mornar, prigodno je otvorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.

 U prvom stručnom izlaganju akademik Franjo Šanjek govorio je o Strossmayerovu europeizmu te ocijenio kako biskup Strossmayer zauzima jedno od najčasnijih mjesta u panteonu hrvatskih velikana.

"Biskup i državnik, najveći dobrotvor i kulturni predvoditelj hrvatskoga naroda, sjajan govornik i politički mislilac, apostol mira, razumijevanja i suradnje među ljudima i narodima svoje je ummne i fizičke sposobnosti ugradio u blagostanje i napredak svoga naroda", rekao je Šanjek dodavši kako mu je govor na Prvom vatikanskom saboru (1869.-1870.) pribavio izniman ugled u katoličkom svijetu i šire.

 Istaknuo je kako ga osobna slava i popularnost nisu zaustavili u iskrenom nastojanju da hrvatski narod bude otvoren prema drugima, a prije svega prema južnoslavenskim narodima. "Istinski je preteča modernih ekumenskih traženja puta k jedinstvu, otvorenom dijalogu i nalaženju elemenata koji teže slozi i suradnji u različitostima", napomenuo je dodavši kako u političkom životu zastupa pravo hrvatskoga naroda spočitnuvši caru Franji Josipu da je Međimurje, tu staru hrvatsku zemlju, priključio Ugarskoj.

Naglasio je i kako u duhu gesla "Prosvjetom k slobodi" materijalno podupire velike nacionalne projekte  kao što je utemeljenje Akademije i osnutak modernoga Hrvatskog sveučilišta u Zagrebu.

 Podsjetio je i na Strossmayerovo intelektualno oblikovanje na idejama europskoga liberalnog katolicizma te napomenuo kako je u više navrata mijenjao svoje političke stavove.

 Govoreći o Strossmayeru u hrvatskoj politici i nacionalnoj ideologiji akademik Nikša Stančić podsjetio je kako u Strossmayerovu sustavu nacionalne ideologije središnje mjesto zauzima hrvatski etnički i povijesni državni identitet. "Hrvate je smatrao dijelom slavenske i uže, južnoslavenske etničke cjeline", rekao je dodavši kako je u skladu s tadašnjim poimanjem prema kojemu jezik određuje nacionalnu pripadnost i shvaćanjem da su hrvatski i srpski standardni jezici jedan jezik.

 Napomenuo je kako je Hrvate i Srbe smatrao plemenima zasebne južnoslavenske cjeline te dodao kako je svoju politiku vodio prilagođavajući ju trenutnim situacijama.

 Zato je, smatra Stančić, u historiografiji smatran nedosljednim. Strossmayer je u stvari raspolagao cjelovitim poimanjem dugoročnoga procesa rješenja političkoga položaja Hrvatske i slavenskih naroda u vlasti Habsburške Monarhije te južnoslavenskih zemalja u jugoistočnoj Europi.

 Po riječima akademika Branka Despota duh kršćanske slobode živio je, progovarao i djelovao kroz Strossmayera. "Živi kroz njega kao svećenika, progovara kroz govore, riječi i okružnice te djeluje prije svega kroz jedinstven projekt podizanja stolne crkve i Đakovu i utemeljenja Akademije i Sveučilišta u Zagrebu", istaknuo je Despot.

 Na skupu tijekom dana govorit će između ostalih i akademik Josip Bratulić, Ivo Goldstein, Tomislav Galović, Pero Aračić i Iva Pasini Tržec, a obilježavanje obljetnice Strossmayerova rođenja završit će večeras svečanom akademijom.