U svom jedanaestom izdanju, koje će se održati 29. siječnja od 18 sati do jedan sat iza ponoći, manifestacija koja svake godine privlači sve veći broj posjetitelja odat će počast biskupu, meceni i političaru Josipu Juraju Strossmayeru.

Pod nazivom "Utemeljitelji i reformatori - Josip Juraj Strossmayer, hrvatski mecena", Noć muzeja će podsjetiti na 200. obljetnicu Strossmayerova rođenja koja je obilježena prošle godine, naglasiti njegov utjecaj u formiranju pojedinih zbirki i muzeja te namjeru otvaranja sakralnih muzeja, najavio je organizator manifestacije, Hrvatsko muzejsko društvo.

Kroz temu o jednoj od najvažnijih i najistaknutijih osoba 19. stoljeća, Noć muzeja nastoji i istaknuti vrijednost sakralnih fundusa kao vrijednih i značajnih kulturnih dobara.

Temom se nastavlja i intencija manifestacije da se kroz muzejske i sakralne funduse i događanja, predstave velika imena hrvatske kulture, umjetnosti i znanosti. Također se želi da se u krajevima iz kojih te velike ličnosti dolaze, afirmiraju moguće kulturno-turističke ture, poput prošlogodišnjih itinerera Meštrovićevim i Teslinim krajem, ne bi li se kroz kulturu doprinijelo održivom razvoju destinacije.

Manifestacija, koja svake godine diljem Hrvatske potakne mnoštvo građana na kasnonoćni obilazak muzeja, svoje će ovogodišnje izdanje otvoriti u Palači HAZU, u Strossmayerovoj galeriji starih majstora.

Njezini su glavni partneri Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, grad Zagreb, grad Osijek i osječki Muzej Slavonije, čime se naglašavaju veze Strossmayera i voljenoga mu grada, te Muzej Đakovštine.

Za Noć muzeja sakralne ustanove otvaraju svoje zbirke

Temu će poduprijeti i niz muzejskih, sakralnih, arhivskih i baštinskih ustanova, s obzirom na njihovo bogatstvo fundusa i stalnih postava, u kojima se nalaze brojni izumi i otkrića s područja znanosti i umjetnosti.

Javnost će imati rijetku priliku vidjeti neke od zbirki sakralnih ustanova koje inače nisu dostupne javnosti, poput sakralne zbirke crkve sv. Servula u Bujama , a organizirat će se i posebna vođenja, primjerice u Pavlinskom samostanu u Sveticama/Ozalj ili u crkvi sv. Blaža u Zagrebu.

Uz stalni postav u Palači HAZU će se postaviti izložba odabranih umjetnina koje ocrtavaju lik biskupa Strossmayera kao sakupljača i stvaratelja zbirke Strossmayerove galerije, a u Zagrebu se planira i obilazak atraktivnih programa u zagrebačkim muzejima te umjetničko-zabavni programi na trgovima u središtu grada.

Kroz popratno događanje u Osječko-baranjskoj županiji naglasit će se važnost razvoja kulturno-turističkih itinerera, utemeljenih na ponudi kulturnih ustanova s naglaskom na održivosti i razvoju turizma u regiji.

Muzej Đakovštine priredit će izložbu koja će pokazati Strossmayerovu ostavštinu i njegov odnos prema glazbenicima, umjetnicima i graditeljstvu, dok Muzej Slavonije priprema izložbu osobnih veza Biskupa s rodnim gradom Osijekom.

Tema Noći muzeja podsjetit će i na druge istaknute osobe iz hrvatske povijesti - tko su lošinjski reformatori, kako je Juraj Dobrila utjecao na Istru, kako Deželić i Kolarić na varaždinske vatrogasce, a predstavit će se zbirke mnogih poznatih donatora.

Manifestaciji će se pridružiti i institucije koje nisu muzejskog karaktera, no važne su u lokalnim zajednicama - predstavit će se povijest ozaljske Munjare, karlovačkog vodocrpilišta Borlin, Zagrebačke pivovare i kultnog Zagrebačkog velesajma.

U stvaranju programa sudjeluje niz institucija, gradova i regija, kroz međusobnu suradnju, a sve se više uključuju i studenti sa Sveučilišta u Zagrebu, Rijeci i Splitu.

Muzejsko društvo ističe kako su muzeji, knjižnice, arhivi, udruge i ostale baštinske ustanove uz stalne su muzejske postave i izložbe pripremili zanimljive programe.

"Ove godine može se saznati kakav je sunčani sat imao Franjo Tahi, tko je Dama sa zlatnim naušnicama, tko grofica Lujza te kakvi su to bili Ljubavni jadi starih Požežana. U raznovrsnim radionicama možete izrađivati pokladne/fašničke maske, grafički tisak, proći brzi tečaj glagoljice ili bontona iz 19. stoljeća", najavljeno je.

Tradicionalno Noć muzeja prati zabavno glazbeni program i svi su programi besplatni su. Zbog ograničenog kapaciteta, za neke od programa trebat će se prethodno predbilježiti.

Prva Noć muzeja održana je 1997. u Berlinu, po uzoru na koju su se slične manifestacija počele priređivati diljem svijeta. U Hrvatskoj se organizira od 2005. godine kada je sudjelovalo tek šest zagrebačkih muzeja. Prošlogodišnja, deseta Noć muzeja, održala se u 110 gradova na 250 lokacija, a posjetitelji su mogli razgledati 290 izložbi. Unatoč kiši, snijegu i niskim temperaturama događanja je posjetilo 250 tisuća ljudi.