Hrvatsko muzejsko društvo (HMD) osnovalo je radnu skupinu koja će Ministarstvu kulture predložiti izmjene i dopune prijedloga Zakona o muzejima, koji je dio muzealaca kritizirao da marginalizira struku i usmjerava je na tržišne i gospodarske aspekte.

 

Na skoro trosatnoj skupštini Društva održanoj u četvrtak u Muzeju Mimara, zaključeno je da će se zatražiti mišljenje cijele muzejske zajednice, uključivši i one koji nisu članovi Društva, a potom će radna skupina u roku od šest mjeseci, odnosno do drugog čitanja u Hrvatskom saboru, napraviti prijedlog poboljšanja zakona.

Vesna Jurić Bulatović, pomoćnica ministrice kulture, pozvala je okupljene muzealce da im daju "bolje, konstruktivnije i pametnije prijedloge koji će najbolje izraziti što želi muzejska struka".

Ministarstvo kulture je na dispoziciji za sve prijedloge, vrata su vam širom otvorena, imamo dovoljno vremena i sigurna sam da nam je svima u interesu da poboljšamo status, rad i materijalne uvjete muzejske struke, poručila je. Ustvrdivši kako je rad na zakonu bio maksimalno otvoren i uvažavao je konstruktivne prijedloge, izrazila je uvjerenje kako su javne kritike posljednjih dana izazvane isključivo željom da se zakon poboljša.

Sporna direktiva Europskog parlamenta

Jedna od najvećih zamjerki na prijedlog zakona bilo je uvrštavanje direktive Europskog parlamenta o uslugama na unutarnjem tržištu, po kojoj bi se muzej tretirao kao trgovačko društvo. Nije jasno niti odnosi li se ta direktiva i na druge djelatnosti, poput obrazovanja, pa će radna skupina zatražiti da Ministarstvo kulture to pojasni i jesu li muzeji u ovom slučaju "pokusni kunići".

Apsurdno je ako se ta direktiva odnosi isključivo na muzejsku djelatnost, a ne na druge i ne mogu shvatiti zašto se ona pojavljuje u uvodnom dijelu i tako daje ton cijelom zakonu, dok nema definicije muzeja ili etičkog kodeksa, rekao je Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt.

Načelnik Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Tomislav Jelić, rekao je kako to nije bio njihov izbor, već su dobili mišljenje Europske komisije po kojemu su ga moral uskladiti sa Zakonom o muzejima. U javnosti je to protumačeno kao loša namjera da se javni muzeji privatiziraju, ali to nije tako, rekao je.

Po riječima Goranke Horjan, članice Izvršnog odbora ICOM-a, ta se direktiva ne može pronaći u drugim zakonima i zasigurno nije bilo dio paketa uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Veliki je korak unatrag što zakon ne definira koja je djelatnost muzeja, a koja uvijek polazi od toga da je muzej neprofitna organizacija, kao što to nalaže ICOM i UNESCO, toga u ovome zakonu toga nema, napomenula je.

Sukob konzervativne i liberalne struje

Predsjednica Hrvatskog muzejskog društva Milvana Arko-Pijevac cijelu situaciju oko zakona vidi kao različita mišljenja dviju struja, one konzervativnije i liberalne, koja podupire što se muzejska djelatnost otvara prema široj kulturnoj sceni.

"Prednost zakona vidim u tome što otvara mogućnost stručnog usavršavanja, samofinanciranja i otvaranja novih radnih mjesta, što je osobito važno za manje lokalne zajednice, male ustanove koje tako mogu puno doprinijeti kulturnom turizmu", ocijenila je.

Jasmina Bavoljak, v.d. ravnateljice Galerije Klovićevi dvori smatra da se brkaju pojmovi trgovačkih društava i profita. "Ovdje se ne govori o tome da muzeji postaju predmet tržišta, nego da moraju imati zakonsku legislativu da prihoduju i da se sredstva mogu koristiti za dobrobit institucije i razvoj programa", ustvrdila je.

Silvija Lučevnjak iz Zavičajnog muzeja Našice upozorila je na "deficit demokratske procedure u donošenju zakona", odnosno da je javna rasprava trajala prekratko, nakon čega je uslijedila duga šutnja muzejske zajednice koja je onda dovedena pred gotov čin.

Muzealci se nadaju da će se ovaj put njihove primjedbe uvažiti, a među njima će zasigurno biti i one koje se odnose na uvođenje zvanja iz gospodarskog sektora, poput marketinga i PR-a, u stručna muzejska zvanja.