Zagrebačku muzejsku ponudu obogatit će od petka, 10. srpnja muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas.

S više od 70 vjernih replika instrumenata i sprava, na koje je i sama pomisao tjerala ljudima strah u kosti, muzej će zorno prikazati sliku nasilja kroz povijest.

Tortureum se smjestio na adresi Radićeva 14, a svoja će vrata otvoriti u 20 sati!

Riječ je o muzeju sa specifičnom misijom te višeosjetilnom, odnosno doživljajnom i interaktivnom muzeju. Tortureum nastoji osvijestiti kod posjetitelja da je naša sve ranjivija egzistencija izložena svakodnevnoj vidljivoj i nevidljivoj torturi, od nasilja u školama, vlastitim domovima ili na radnim mjestima, s konačnim ciljem kako bi tortura jednoga dana postala tek dio povijesti nekoga muzeja', naglasila je umjetnička voditeljica projekta Ana Dana Beroš.

Neki od izložaka koje će posjetitelji moći vidjeti, dodirnuti ili isprobati su: Giljotina, vjerna replika iz 1792. s Bergerovim mehanizmom iz 1889. godine; Pendulum, odnosno sjekira koja se njiše i svakim zamahom spušta sve niže; Rastezalo, najdrevnija naprava za mučenje, Nirnberška djevica, najstrašniji i najokrutniji način kojim su u srednjem vijeku mučili osuđenike; Brnjica ili krotiteljica lajavica, te impozantan broj predmeta koji su služili za ponižavanje, mučenje, ranjavanje ili ubijanje ljudi.

Unutar muzeja, moći će se saznati više i o Matiji Gupcu, vođi Seljačke bune iz 1573. te legendi o njegovu javnom pogubljenju na Trgu sv. Marka, pred južnim portalom istoimene crkve.

Obilazak muzeja uključuje i razne interaktivne sadržaje, audio-svjetlosne podražaje, videomaterijale te suvenirnicu.

'Netko bi se mogao zapitati zašto danas otvoriti muzej torture budući da živimo u svijetu u kojemu smo svjedoci sveprisutnog nasilja? No važno je da zagrebački Tortureum bude jedan od podsjetnika na povijest čovječanstva u kojoj nasilje nastaje iz straha od nepoznatoga, drukčijeg i Drugoga', zaključila je Beroš.

Autor izložbene koncepcije je Želimir Laszlo, autorica arhitektonskog postava i voditeljica projekta Ana Dana Beroš, a autor vizualnog identiteta Luka Juras. U projektu su sudjelovali i produkt dizajnerica Draga Komparak, Miron Milić je autor murala, dizajn kožnih predmeta potpisuje Slaven Milić, a dizajner svjetla je Bojan Gagić.