Slovenija je predala Srbiji popis djela svoje kulturne i diplomatske baštine koja se nalazi u nekadašnjim saveznim ustanovama bivše SFRJ, muzejima u Beogradu i u arhivima, te zatražila njihov povrat prema sporazumu o sukcesiji koju su potpisale sve sljednice.

 

Visoka predstavnica Slovenije za pitanja sukcesije Ana Polak Petrič potvrdila je za ljubljanski "Dnevnik" od subote da je popis 313 umjetničkih predmeta i dokumenata koji se nalaze na teritoriju Srbije predala u petak veleposlaniku Srbije u Ljubljani Aleksandru Radovanoviću koji je stvar odbio komentirati.

Vraćanje zajedničke kulturne i diplomatske baštine do sada nije bilo u središtu sukcesijskih pregovora koja su se koncentrirala na materijalnu imovinu, nekretnine i financijska sredstva, a očekuje se da će povrat te baštine duže trajati, kako to pokazuju slični slučajevi prilikom raspada država.

Slovenska predstavnica za sukcesiju Ana Polak Petrič kao slijedeći korak Ljubljane očekuje posjet slovenskih eksperata Srbiji radi verifikacije predanog popisa, a optimist je jer dodaje kako je uspješno već podijeljen najveći dio umjetničkih slika i kipova koja su se nalazila u diplomatsko-konzularnim predstavništvima nekadašnje SFRJ po svijetu, pa je i Slovenija u tom procesu dobila natrag djela svojih autora.

Prvi je kriterij za atribuciju zemlje kojoj pripadaju ta djela bila nacionalnost autora, a onda i pitanje u kojoj je sredini najviše živio i djelovao i kojem je umjetničkom krugu pripadao.

Uz slike i kipove koji se nalaze u Srbiji u nekadašnjim zajedničkim institucijama, a djela su slovenskih autora koja su ona poklonili ili prodali državi, Slovenija zahtijeva i povrat više originalnih slovenskih filmova koji se nalaze u Jugoslavenskoj kinoteci u Beogradu, ali i neke zanimljive predmete koji po ocjeni Ljubljane pripadaju njenoj kulturnoj i povijesnoj baštini: na primjer ostatke zrakoplova s kojim se u Beogradu prilikom jednog sleta 1911. godine srušio i umro letač Edvard Rusjan, te poštansku kočiju s početka 20. stoljeća koja se nalazi u Poštanskom muzeju u Beogradu, kamo je bila prenesena iz Slovenije.

Slovenija od Srbije zahtijeva i originale sto međunarodnih ugovora potpisanih u vrijeme dviju Jugoslavija, a koje se odnose na njezin teritorij, među kojima su Rapalski ugovor i Osimski ugovori kojima je nakon II. svjetskog rata bila definitivno utvrđena granica Italije i tadašnje SFRJ.