Otvorenje stalnog postava Muzeja vučedolske kulture održat će se 30. lipnja 2015. godine u 11 sati.

Na oko 1200 metara kvadratnih, u 19 prostorija bit će prikazani ne samo neposredni arheološki nalazi na jednom od najznačajnijem arheološkom lokalitetu u Europi, nego i prikaz rekonstrukcije vučedolske kulture kojoj se, ne bez razloga, pripisuje začetak kultura današnjih europskih naroda.

Na arheološkom lokalitetu Vučedol možemo pratiti razvoj civilizacija i kulture od prvih naseljavanja 6000. godina pr. Kr., rekonstruirati dnevni život i običaje kulturnih pojava u burno vrijeme doseljavanja prvih Indoeuropljana - badenske, kostolačke i vučedolske koju se najdetaljnije može rekonstruirati i kojoj je lokalitet odredio ime. Najintenzivniji rast i razvoj bilježi iza 3000 g. p. Kr. i u svom je vrhuncu pokrivala 14 današnjih europskih država - Češku, Slovačku, Austriju, Mađarsku, Rumunjsku, Sloveniju, Italiju , Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Albaniju, a jedno je naselje registrirano i u istočnoj Grčkoj.

Izgradnja Muzeja vučedolske kulture započela je 2004. godine i koncipirana je da što manje narušava prirodni okoliš te da svojim izgledom kontinuirane izlomljene trake u stalnom usponu od podnožja prema arheološkim usponima na vrhu lokaliteta, predoči slojeve pretpovijesnih lokaliteta. Zgrada muzeja dovršena je u svibnju 2014. godine, kada se pristupilo i realizaciji stalnog postava, a koji će, posljednjeg dana lipnja ove godine otkriti - svjetsku atrakciju.  Arheološki nalazi, arhitektonski i gospodarski pokazatelji načina života svjedoče o prisutnosti ljudi, razvoju kultura i civilizacija na desnoj obali Dunava, 4 kilometra nizvodno od Vukovara.

Muzej vučedolske kulture dio je velikog Projekta Ilok - Vukovar - Vučedol koji je financiran zajmom Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) u vrijednosti 169.673.211 kn, dok je na planiranih 56.939.204 kn učešća Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture osiguralo dodatnih 156.184.474 kuna. Projekt je obuhvatio obnovu dvorca Odescalchi, plato tvrđave i zidine, kompleks franjevačkog samostana, Žitnicu te parkovne površine u povijesnoj jezgri u Iloku. Zatim obnovu barokne jezgre Grada Vukovara i kompleks dvorca Eltz koji je kao Gradski muzej Vukovar sa stalnim postavom otvoren 24. siječnja 2014. godine.

Muzej vučedolske kulture koji za nekoliko dana otvara svoj stalni postav najširoj publici, a s financiralo ga je Ministarstvo kulture s 15 milijuna kuna, svakako je jedan od vrhunaca tog obimnog projekta u Slavoniji, ali i znakoviti početak.

Novim pristupom supostojanja znanstvenih istraživanja po najvišim standardima, atraktivnog i aktivnog muzejskog postava jedinstvenog fenomena svjetske kulturne i povijesne baštine koji potječe iz bakrenog doba, te prateći obrtnički i turistički kapaciteti  otvaraju se mogućnosti razvoja koji bi Vukovar, Vučedol i Ilok upisali na svjetske znanstvene, kulturne, gospodarstvene i turističke mape. Kulturna baština u Republici Hrvatskoj osim u turizmu, otvara prilike za razvoj  i drugih djelatnosti koje su vezane na kulturu i druga socio-ekonomska područja a koja mogu pridonijeti njihovom  rastu na osnovama održivog razvoja.

Održiva obnova kulturnih dobara  potiče razvoj poduzetništva, prometa, znanosti, zaštite okoliša te pridonosi urbanom i regionalnom napretku, povećanju broja zaposlenih i jačanju socijalne kohezije te Position Paper Croatia 2014-2020 ističe potrebu jačanja zaštite, valorizacije i upravljanja kulturnim resursima s obzirom na njihov turistički i poslovni potencijal.

Muzej vučedolske kulture temelj početak novog multifunkcionalnog projekta  - Arheološkog parka Vučedol - koji s jedne strane obuhvaća program sustavnih, interdisciplinarnih istraživanja arheološkog lokaliteta Vučedol, koji širi prostor Vučedola prezentira kao arheološko-povijesni, ali isto tako i kao turističko-ugostiteljski i športsko-rekreativni centar. Ministarstvo kulture u razvoju tog projekta blisko surađuje s Ministarstvom turizma i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU.

Održiva obnova kulturnih dobara potiče razvoj poduzetništva, prometa, znanosti, zaštite okoliša te pridonosi urbanom i regionalnom napretku, povećanju broja zaposlenih i jačanju socijalne kohezije pa su valorizacija i upravljanje kulturnim resursima s obzirom na njihov turistički i poslovni potencijal prepoznati i na razini Vlade RH, koja je projekt Arheološkog parka uvrstila u razvojne prioritete Republike Hrvatske.