#kultura
Tijekom 2020. ostvareno gotovo četiri milijuna manje posjeta muzejima
Anketa koju je proveo Muzejski dokumentacijski centar (MDC) u 162 hrvatska muzeja otkrila je alarmantne podatke - pandemija koronavirusa i zagrebački potres doveli su do pada muzejskih posjetitelja od čak 72 posto, s 5,2 milijuna iz 2019. na 1.462.667 tijekom prošle godine.
Broj posjetitelja u 2020. godini za hrvatske muzeje povratak je dvadeset godina unatrag, u 2001. godinu kad je prvi put premašeno milijun posjetitelja.
"Premda je lockdown za hrvatske muzeje završio već 27. travnja tako da su zbog pandemije bili zatvoreni svega mjesec i pol, za razliku od europskih koje je korona pola godine držala zatvorenima, podaci o posjećenosti hrvatskih muzeja podjednako su porazni kao i u državama koje svoje kulturne ustanove još ne otvaraju", kažu iz MDC-a.
Dodatne probleme hrvatskim muzejima donio je potres 22. ožujka - zbog šteta na zagrebačkim muzejskim zgradama trećina stalnih postava ostali su zatvoreni i izgubili više od milijun posjetitelja, što je pad od 78,5 posto (s 1.365.348 u 2019. na 293.002 u 2020.).
Kada se taj rezultat usporedi s 2019. vidi se da su svi zagrebački muzeji zajedno u 2020. ostvarili manji posjet od onoga koji je samo Galerija Klovićevi dvori imala godinu dana ranije - koji sada bilježi pad od 84 posto. Potresom oštećeni Muzej za umjetnost i obrt ima pad od 78 posto, a Tehnički muzej Nikola Tesla 79 posto.
Milijun posjetitelja manje su strani turisti, kategorija na koju je posljednjih godina išla gotovo četvrtina svih posjetitelja hrvatskih muzeja. Tu je prošle godine zabilježen pad od 81 posto s 1.228.216 turista u 2019. na 233.341.
"Vjerojatno je taj postotak i veći, no neki muzeji poput Dubrovačkih, Hrvatskog muzeja turizma ili Muzeja Apoksiomena ne bilježe tu kategoriju posjetitelja", napominje se.
Očekivano, turistički pad najviše su osjetili najposjećeniji hrvatski muzeji, antički spomenici poput Arene u Puli ili Dioklecijanovih podruma.
Muzej grada Splita, tradicionalno drugi najposjećeniji hrvatski muzej, zabilježio je pad od 90 posto - s 389.814 posjetitelja iz 2019. na 41.417, s time da je u samoj kategoriji posjetitelja turista pad još veći - 95,7 posto.
Ove je godine, kao i proteklih šest, najposjećeniji hrvatski muzej bio Arheološki muzej Istre - imao je 163.657 posjetitelja, uz porazni podatak o padu broja posjetitelja od 71 posto.
MDC je krajem turističke sezone proveo istraživanje koje je pokazalo da je samo u dva ljetna mjeseca 2020. taj muzej na ulaznicama izgubio gotovo četiri milijuna kuna.
Dubrovački muzeji koji su godinama među pet najposjećenijih u 2020. izgubili su 86 posto posjetitelja, a Muzeji Hrvatskog zagorja, prošle godine peti po posjećenosti, na drugom su mjestu s gubitkom od "samo" 65,6 posto.
Zabrinjavajući pad od 83 posto bilježi se u kategoriji posjeta učenika i mladih koji je, zahvaljujući činjenici da u muzeje dolaze gotovo isključivo u organizaciji školskih ustanova, zbog zatvorenosti škola i otkazivanja školskih putovanja pao s 750.344 u 2019. na 122.675 u prošloj godini.
Ti su rezultati u skladu s procjenama i analizama koje su na globalnoj i EU razini izradili ICOM i NEMO - slične statistike dolaze i iz najposjećenijih muzeja poput pariškog Louvrea koji je također izgubio 72 posto posjetitelja.
"Premda se hrvatska situacija u mnogo čemu ne može usporediti s onom koja je u Europi i svijetu uz milijune posjetitelja odnijela i stotine milijuna eura zarade, natjerala muzeje na prodaju građe kako bi opstali, samo američki muzeji ostali su bez 30 posto djelatnika, a svakom trećem prijeti zatvaranje - ono što je jedino u ovim nesigurnim vremenima sigurno jest da će put do oporavka trajati godinama", ocijenila je u svojoj analizi Maja Kocijan, ravnateljica MDC-a.
"A do tada se treba, kako to već glasno govore predstavnici sektora – okrenuti građi, svojim ustanovama i lokalnoj sredini, promišljajući nove modele rada i odnosa sa zajednicama kojima služimo", zaključila je.
Od 162 muzeja upisana u Upisnik javnih i privatnih muzeja među kojima je provedena anketa dobiveni su podaci od 130 muzeja, a na poziv se odazvalo i nekoliko muzeja koji se ne nalaze u Upisniku, ali su dio MDC-ovog Registra muzeja, galerija i zbirki u Hrvatskoj.
Vezane vijesti
-
Nakon što se u našim krajevima pojavila u studenom 2023. godine, prizori polarne svjetlosti, ponovno su u petak, 10. svibnja bili vidljivi iz svih krajeva Hrvatske, od Istre do Dubrovnika, pa i na kontinentu, od Zagreba do Vinkovaca, a vedro nebo nagradilo je sve one koji su je željeli fotografirati.
-
Ministarstvo kulture i medija objavilo je 54 milijuna kuna vrijedan Javni poziv za provedbu Programa potpora male vrijednosti za pomoć poduzetnicima u industriji kulturnih i umjetničkih događanja koji su uslijed pandemije pretrpjeli gubitke veće od 75 posto ukupnih prihoda.
-
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek sudjelovala je u utorak na neformalnoj videokonferenciji ministara kulture i audiovizualnih djelatnosti Europske unije na temu oporavka kulturnog i medijskog sektora od pandemije COVID-19, priopćilo je Ministarstvo.
-
Izdvojeno
-
Luko Paljetak bio je hrvatski književnik i akademik. Autor je brojnih zbirki pjesama, knjiga za djecu, znanstvenih studija, članaka, eseja i antologija. Rodio se i odrastao u Dubrovniku, gdje je radio do posljednjih dana svog života.
-
U posljednjoj utakmici 34. kola HNL-a Istra 1961 i Hajduk su igrali 1-1 (1-1). Domaće je u prednost doveo Salim Fago Lawal (4), a poravnao je Ivan Perišić (42).
-
Sunčani proljetni vikend u Bibinju protekao je u znaku jednog od najatraktivnijih ženskih sportova - odbojci na pijesku. Plaža Punta bila je dom vrhunskim europskim odbojkaškim reprezentacijama Ukrajine, Portugala, Škotske, Mađarske, Belgije i Hrvatske.
-
Crveno-crni dresovi, to je ekipa KK „Vrsi“, i oni se busaju u prsi – navijačkom se pjesmom slavi treća uzastopna titula u košarkaškom nadmetanju amatera i rekreativaca LIKAR Krombacher lige.
Reci što misliš!