Kultura

Prvi rezultati

Studija pokazala velik potencijal hrvatske kreativne industrije

 Studija pokazala velik potencijal hrvatske kreativne industrije

Najveći rast BDP-a ostvaruju pod-sektori: arhitektura, računalni programi, igre, novi mediji, muzeji, knjižnice, film i fotografija

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca predstavljeni su rezultati prve nacionalne studije mapiranja kreativnih i kulturnih industrija koji pokazuju njihov ogroman gospodarski potencijal.

Prvi rezultati mapiranja govore o ukupno 6,3 milijardi kuna prometa, odnosno 2,3 % udjela nacionalnih kreativnih i kulturnih industrija u domaćem BDP-u, što je puno više od brojnih drugih industrija. Ivana Rašić Bakarić s zagrebačkog Ekonomskog instituta.

"Mi smo utvrdili značajni ekonomski potencijal kreativnih i kulturnih industrija. Sektor kreativnih i kulturnih industrija pokazao se kao značajniji sektor od primjerice, industrije metala, kemijske industrije, industrije plastike,farmaceutske industrije, drvene te tekstilne i odjevne industrije", rekla je Ivana Rašić Bakarić.

Pritom najveći rast BDP-a ostvaruju pod-sektori: arhitektura, računalni programi, igre, novi mediji, muzeji, knjižnice, film i fotografija. Studija potvrđuje da se kreativna i kulturna industrija u Hrvatskoj pokazala otpornijom na recesiju od ostatka gospodarstva, pa je tako pad zaposlenosti u njoj bio znatno manji nego u drugim industrijama.

"Dok je na razini RH od 2012. do 2014. godine zaposlenost padala za 9,6 posto, na razini kreativnih i kulturnih industrrija ona je pala, ali to je bio značajno manji pad od 0,5 posto,s time da u razdoblju 2013.-2014. godine zaposlenost u kreativnom i kulturnom sektoru raste, to je neznatni rast, 0,2 posto", kaže Rašić Bakarić.

Ali dovoljan da tu industriju, koja je treći poslodavac u EU, kreatori politike moraju ozbiljno shvatiti, poručio je pomoćnik ministra gospodarstva Vedran Kružić.

"Vrlo malo vas uopće zna po kojim se industrijama radi, koji su to ljudi, koji ih problemi tište itd., i zapravo je uloga države da upravo to radi, stvara jedan okvir, uklanja prepreke, omogućuje konkurenciju i ona ograničenja u financiranju pokušava kroz europske fondove nadomjestiti", rekao je Vedran Kružić.

Studijom je potvrđeno kako kreativna i kulturna industrija mogu biti nositelji inovacijskih procesa, te predvodnici jačanja „kulture stvaranja“ i „kreativne ekonomije“ u domaćem gospodarstvu. Da bi se to ostvarilo nužna je bolja povezanost s ostalim sektorima kao i izrada strategije razvoja Kulturnih i kreatvnih industrija koja je u planu.

Dodavanje novih komentara je onemogućeno.