Kulturni identitet kao ključna nematerijalna imovina turističke ponude Hrvatske u posljednje je vrijeme postao tema razgovora, no nedostaje cjelovita strategija koja bi umrežila postojeće, uspješne projekte kreativne i kulturne industrije te povećala njezine potencijale, zaključeno je na panel diskusiji Summita kreativnih kulturnih industrija.

Na Summitu, koji se pod motom "Gospodarstvo stvaranja" održava u četvrtak i petak u zagrebačkog Muzeju suvremene umjetnosti, kulturno-turistički projekt "Istra Inspirit" predstavila je Manuela Hrvatin, kao jedan od dobrih primjera suradnje s lokalnim vlastima.

Oživljavamo i pripovijedamo stare legende, mitove jer svi žele doživjeti tradiciju na taj način, već se širimo na škole, vrtiće, fakultete, a željeli bismo napraviti i istarski Disneyland, rekla je.

Joe Bašić, organizator festivala elektroničke glazbe Ultra, nije imao tako dobro iskustvo i kaže da tog festivala, koji je Splitu donio oko 300 tisuća noćenja i veliku zaradu, zasigurno ne bi niti bilo da je slušao savjete kako Split nije dobar grad za Ultru.

Kao povratnik u Hrvatsku mogu reći da se ovdje dovoljno ne cijene kultura i baština, no sretan sam što je i elektronička glazba dobila svoje mjesto jer je važno omogućiti raznolikost kulturne ponude, ustvrdio je.

Hrvatska treba koristiti svoj ukras i razonodu

Loše iskustvo s izgubljenim kreativnim potencijalom prenio je autor animiranih filmova Joško Marušić. Zagrebačka škola crtanog fima bila je "zlatna koka koju smo ispustili iz ruke", imali smo sreće da je bila prepoznata, svi su iz nje crpili kreativna iskustva, a mi danas nemamo ni kune od milijuna koje zarađuje animirana produkcija, istaknuo je.

Po njegovim riječima, Hrvatska sve više postaje zemlja za ukras i razonodu, a ako se ne razbudimo i dopustimo da drugi koriste naša prava postat ćemo "robovi i gastarbajteri u vlastitom turizmu".

Institut za razvoj i međunarodne odnose objavio je brošuru o tome kakav kulturni i kreativni rad nastaje u Zagrebu i koji su njegovi potencijali prepoznatljivosti. Tu su, među ostalim, profesor Baltazar, Lauba, Tjedan suvremenog plesa.

Daniela A. Jelinčić s tog instituta ocijenila je kako bi istim modelom na nacionalnoj razini moglo postati vidljivo po čemu bi se Hrvatska mogla istaknuti u svijetu, jer bi u protivnom drugi mogli iskoristiti naše potencijale, kao što je slučaj u Dubrovniku gdje američka agencija vodi turiste po lokacijama na kojima se snima serija "Igra prijestolja".

Okupljene na panelu pozdravio je ministar kulture Berislav Šipuš, ustvrdivši kako je pokret kulturnih i kreativnih industrija u Hrvatskoj i okruženju važan zbog gospodarskih aktivnosti koje može pokrenuti, te zbog kulture koja još nije dovoljno prisutna u prostoru društvenog života.

Ocijenio je bitnim da s tog summita u Ministarstvo stignu zaključci i informacije o kreativnim i kulturnim industrijama, s obzirom da je to tema kojom se intenzivno bavi i Europska unija, a kako bi se na sastancima Vijeća ministara Hrvatska mogla što bolje predstaviti u tom segmentu.

Dopredsjednik HAZU-a Velimir Neidhard smatra da uz pomoć tih industrija dolazi do preokreta u tome da kultura postane prihvaćena i uvažena. S jedne strane imamo enormnu baštinu, a s druge kulturno izvedene industrije, posebno mladih protagonista koje su "more šansi i mogućnosti", istaknuo je.

Izrazio je zadovoljstvo što se, napomenuo je, netko konačno objelodanio da je kultura resurs, a ne nadogradnja ili nešto na što se samo troši.

Nema nacionalne strategije za razvoj kreativnih industrija

Kulturne i kreativne industrije bilježe izuzetan porast u svijetu, a i u Hrvatskoj postaju sve važniji sektor gospodarstva. Prema podacima projektne studije organizatora summita, Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, oko 2,3 posto udjela u hrvatskom BDP-u donose kreativne industrije, više nego drvna, kemijska, tekstilna i farmaceutska industrija.

U tom je sektoru zaposleno više od 42 tisuće osoba, odnosno tri posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj, najviše u izdavaštvu te oglašavanju elektroničkim medijima, muzejima. Te su se industrije pokazale otpornijima na recesiju, a među njima je velik broj visokoobrazovanih mikro-poduzetnika.

Kreativne i kulturne industrije zaslužne su za 4,2 posto BDP-a Europske unije i treća su industrija po zapošljavanju - obuhvaćaju sedam milijuna radnih mjesta.

U raspravi o domaćim iskustvima na summitu je zaključeno kako u Hrvatskoj ne postoji dovoljno jaka javna potpora vlade i političara kulturnim i kreativnim industrijama, kao ni nacionalna strategija zbog čega se one ne mogu u dovoljnoj mjeri razvijati.

Po riječima predsjednice Klastera Ivane Nikolić Popović, kreativnost je ovdje sustavno zanemarivana, pa bi Hrvatsku trebalo hitno početi shvaćati i promišljati kao uređeno društvo stvaranja, a ne pretežno kao ekonomiju eksploatacije i uvozne trgovine.

Summit se nastavlja u petak izlaganjima o kreativnom obrazovanju, utjecaju kreativnosti na gospodarstvo, poduzetnišvo i društvo, eko-sustavima, digitalnoj ekonomiji.