U Kneževom dvoru u Pagu, 11. i 12. listopada, održat će se znanstveni skup pod nazivom „Jezik i jezična istraživanja govora Paga". Organizatori znanstvenog skupa su Odjel za lingvistiku Sveučilišta u Zadru i Grad Pag. Na znanstvenom skupu bit će sljedeća izlaganja:

Silvana Vranić, Sveučilište u Rijeci:

PROUČAVANJA GOVORA GRADA PAGA U KONTEKSTU ŠIRIH DIJALEKTOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA

U radu će se prikazati dosadašnja dijalektološka istraživanja govora grada Paga na svim jezičnim razinama: fonologiji, morfologiji, sintaksi i leksikologiji od početaka proučavanja paškoga govora do nalaza S. Vranić dobivenih 2022. prema dopunama u Upitniku LinGeH (Lingvistička geografija Hrvatske).

Istaknut će se značajke i mjesto paškoga govora u odnosu na susjedne govore prema prinosima M. Małeckoga, J. Hamma, M. Hraste, N. Kustića, H. P. Houtzagersa, S. Vranić te podatcima u radu A. Sujoldžić, B. Finke, P. Šimunovića i P. Rudana.

Ivo Fabijanić, Sveučilište u Zadru:

DIJALEKTIZMI U KARNEVALSKIM PSALMIMA STJEPANA SABALIĆA ALIAS LOVRE KANTIRIĆA

Rad predstavlja dijakronijsko i sinkronijsko istraživanje dijalektizama cakavskoga govora grada Paga u zasebnoj vrsti literarnoga teksta - posmrtnim i šaljivim, ali i satiričnim i ironičnim pokladnim psalmima jer se podruguju i govore o slabostima i negativnim stranama otočana, nosilaca vlasti, njihovim (ne)aktivnostima i (ne)uspjesima. Njihova specifičnost očituje se i u izvedbenoj komponenti jer je riječ o tekstu koji se pjeva u ritualnom obredu spaljivanja Marka, princa karnevala Zimskoga i Ljetnoga paškog karnevala.

Autor psalama je Pažanin Stjepan Sabalić alias Lovro Kantirić, koji je jedan od najzaslužnijih za razvitak, organizaciju i strukturu suvremenoga Paškog karnevala. Pisani su u periodu od 1970. do 2013. godine, a, gledano po godinama, ima ih šesnaest i sveukupno sadrže 1179 stihova. Najčešće završavaju distihom, a rijetko tercinom ili katrenom. Kad je riječ o strukturi stiha i broju slogova, preliminarna istraživanja pokazuju da im je struktura heterogena - od osam do šesnaest. Najučestaliji su stihovi pisani u desetercu, jedanaestercu i dvanaestercu.

U središtu našeg interesa bit će opis dijalektizama u spomenutim psalmima na više razina – od leksema do frazema. Iako preliminarni rezultati analize pokazuju da su tekstovi većinom pisani na standardnom jeziku, njihova hibridnost očituje se u prisutnosti značajnoga broja leksema iz paške cakavštine.

Analizirat će se njihove osobitosti na leksičkoj, morfološkoj i semantičkoj razini odnosno istražit će se imenički, glagolski, pridjevski, priložni, zamjenički i prijedložni korpusi dijalektizama; opisat će se korišteni toponimi, krematonimi, etnici i nadimci, ali i opisati i klasificirati standardne i dijalektne kolokacije i frazeološke jedinice. Vrijednost i važnost predmetnoga teksta i njegove analize ukazuju se upravo u potrebi proučavanja, njegovanja te očuvanja pisane i usmene cakavske riječi male govorne zajednice, u našem slučaju govora grada Paga.

Katharina Tyran, Sveučilište u Helsinkiju:

ČAKAVSKO NARJEČJE PAGA I GRADIŠĆA – POREDBENE PERSPEKTIVE

Među gradišćanskim Hrvatima se češće može čuti da osjećaju posebnu povezanost s ljudima u onim dijelovima u hrvatskom primorju i na hrvatskim otocima, gdje se govori čakavskim narječjem. Do početka 20. stoljeća čak je postojala teza, da su doselili 's mora' u područje tadašnje Zapadne Mađarske, isto bazirano na proširenosti čakavskog u današnjem Gradišću i u Hrvatskoj.

Ovu tezu morali su pak revidirati, jer se pokazalo, da je područje čakavskog narječja u ranije doba bilo znatno rasprostiranije nego u novije vrijeme. Ipak je ostala neka povezanost bazirajući na jeziku i govoru, te ću tu povezanost uzeti kao povod za svoje izlaganje i usporediti čakavskog-ikavsko-ekavske govore Paga i Gradišća.

Nikola Vuletić i Hrvoje Bazina, Sveučilište u Zadru:

PAŠKI POMORSKI I RIBARSKI RJEČNIK NA DODIRU DALMACIJE I KVARNERA

Maritimni leksik obuhvaća semantička polja u kojima je jezično uobličeno iskustvo života na moru i od mora. Izrazito izložen kulturnim dodirima i međujezičnim utjecajima, maritimni je leksik zarana privukao pozornost dijalektologa i etimologa, ponajprije u mediteranskom kontekstu, gdje je poslužio kao osnova najstarijeg međunarodnog projekta u području lingvističke geografije, Lingvističkog atlasa Mediterana.

U razvoju hrvatske etimologije i lingvističke geografije maritimni leksik zauzima istaknuto mjesto: od Skokovih radova posvećenih slavensko-romanskim dodirima na Jadranu, preko Vinjinih monumentalnih djela Jadranska fauna i Jadranske etimologije, do geolingvističkih projekata kao što su Lingvistički atlas pomorske terminologije istarskih govora (LAPTIG) i Jezični atlas pomorske i ribarske kulture Dalmacije i Kvarnera (JAPRK).

Paški su govori u novije vrijeme dvaput bili obuhvaćeni sustavnim geolingvističkim istraživanjima maritimnog leksika. Za monografiju Leksik morske faune u sjevernoj Dalmaciji prikupljen je leksik morske faune u Novalji, Staroj Novalji, Metajni, Kolanu, Pagu i Povljani; potom je ukupni maritimni leksik Novalje i Paga istražen za projekt JAPRK. Izdašna geolingvistička građa iz hrvatskih otočnih i obalnih govora omogućuje nam da maritimni leksik kako otoka, tako i grada Paga sagledamo u širem prostorno-jezičnom kontekstu.

U ovome radu, na ilustrativnu izboru leksičkih karata, pokazat ćemo kako maritimni leksik paških govora, uz neke lokalne specifičnosti, participira u različitim leksičkim zonama. Pritom važnu ulogu igra položaj otoka Paga na dodiru dviju geografskih i povijesno-kulturnih cjelina, sjeverne Dalmacije i Kvarnera.

Sandra Peranić, O. Š. A. G. Matoša, Novalja:

ETIMOLOŠKA ANALIZA MJESNOG GOVORA STARE NOVALJE

Cilj provedenog istraživanja bio je utvrditi zastupljenost posuđenica iz talijanskog jezika u mjesnom govoru Stare Novalje na otoku Pagu proučavajući jezični korpus dvaju semantičkih polja: „Odjeća, obuća i modni dodatci“ i „Kuhinja“. U istraživanju je sudjelovalo ukupno tri ispitanika.

Svaki od njih predstavljao je mlađu, srednju i stariju generaciju. Svi ispitanici su izvorni govornici koji od rođenja žive u Staroj Novalji. Nakon intervjuiranja ispitanika i snimanjem prikupljenih podataka pristupilo se transkripciji zvučnih zapisa te su se odredili naglasci svakom dobivenom izrazu.

Uslijedila je etimološka, a nakon nje i kvantitativna analiza podataka. Na temelju interpretacije rezultata ispitanog jezičnog korpusa zaključilo se da je u mjesnom govoru ispitanika predstavnika srednje i starije generacije prisutan značajan broj talijanizama u odnosu na govor ispitanika predstavnika mlađe generacije.

S druge strane, u mjesnom govoru ispitanika predstavnika mlađe generacije talijanizmi su i dalje prisutni, no u njemu prevladava uporaba izraza koji pripadaju hrvatskom standardnom jeziku. Dobiveni rezultati upućuju na činjenicu da je potrebno osvijestiti mlade i potaknuti cjelokupnu zajednicu na aktivnosti vezane uz očuvanje jezičnog nasljeđa na mikrorazini prije nego se ono bespovratno izgubi.

Lucija Šimičić, Sveučilište u Zadru:

JEZIČNI STAVOVI MLADIH U PAGU

Izlaganje se temelji na istraživanju koje je putem sociolingvističkog upitnika provedeno u srednjoj školi Bartula Kašića u gradu Pagu u proljeće 2024. godine.

Cilj je istraživanja stjecanje uvida u jezični identitet, samopercepciju poznavanja lokalnog govora, jezične prakse i stavove mladih u Pagu s obzirom na njihovo porijeklo i samoidentifikaciju s gradom Pagom. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 55 učenika.