Komunalno društvo Pag pripojit će se Trgovačkom društvu „Vodovod Hrvatsko primorje-Južni ogranak“ sa sjedištem u Senju. Postupak pripojenja temelji se na Zakonu o vodnim uslugama i na Uredbi o uslužnim područjima koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju članka 7., stavka 6. i članka 88., stavak 1. Zakona o vodnim uslugama.

Uredbom je u Republici Hrvatskoj uspostavljeno 41 uslužno područje, određene su njihove granice i određeno je društvo preuzimatelj. Na temelju članka 30. Uredbe Grad Pag je u uslužnom području 28, a uz Grad Pag, u tom uslužnom području su Grad Novalja, Općina Karlobag, Grad Rab, Općina Lopar, Općina Kolan i Općina Povljana.

U članku 30. Uredbe navedeno je da je na uslužnom području 28 Društvo preuzimatelj Trgovačko društvo „Vodovod Hrvatsko primorje-Južni ogranak Senj“. O ovoj temi, koja je pobudila veliku pozornost, razgovarali smo s dipl. oec. Milanom Nekićem, direktorom Trgovačkog društva „Vodovod Hrvatsko primorje-Južni ogranak Senj“.

-Gospodine Nekić, što u suštini donosi pripojenje lokalnih komunalnih društava na Pagu s "Vodovodom Hrvatsko primorje-Južni ogranak Senj."

Nekić: Ova tema je posljednjih dana, mjeseci, čak i godina, nezaobilazna. Sve je počelo od Zakona o vodnim uslugama iz 2018. godine i od Uredbe Vlade, a intencija Vlade je da se veliki broj komunalnih društava kojih u Hrvatskoj ima 175 podijeli u 41 uslužno područje i da se na svakom uslužnom području odredi društvo preuzimatelj.

Na temelju toga komunalna društva se pripajaju društvu preuzimatelju, dakle u jedno trgovačko društvo koje će ispunjavati sve uvjete za obavljanje poslove vodoopskrbe i odvodnje. U našem slučaju društvo preuzimatelj je Vodovod Hrvatsko primorje-Južni ogranak". Međutim, ovdje se ne radi samo o vodoopskrbi, nego i još nečemu jako važnom, a to je investiranje.

Tu cijelu operaciju preuzimanja i pripajanja nisu jednako prihvatili u svim lokalnim vodovodima, jer svatko se do sada na svoj način bavio svojim poslom, više ili manje uspješno ili neuspješno.

-Možda je to tako jer postoji strah da bi se, nakon pripojenja, u lokalnim komunalnim društvima mogla izgubiti radna mjesta, ali bi se mogli izgubiti i projekti.

Nekić: Iz Zakona i Uredbe Vlade Republike Hrvatske sasvim je razvidno da do toga neće doći. Ovdje se, u svezi radnika i imovine kao referentni datum uzima 31. prosinac 2018. godine, kako navodi zakon i Uredba Vlade, dakle preuzimaju se radnici koji su tog datuma radili u komunalnom društvu, a odnosi se to i na imovinu lokalnih komunalnih društava.

Na našem području u ovome trenutku je 188 ljudi, djelatnika u svim trgovačkim društvima, a jako je dobro da je tu 45 visokoobrazovanih ljudi, imamo tehničku službu, montere koji odrađuju poslove na terenu, a što se tiče radnika, i o tome se otvoreno razgovara. Kada se na tržištu pojavi vodoinstalater i radnik slične struke potrebne komunalnom društvu treba ga odmah zaposliti, takve radnike se treba zaposliti, jer trebamo zapošljavati domaće ljude, ne smijemo doći u situaciju da zapošljavamo strance.

Zakon i Uredba jasno određuju kako se mora raditi. O ovoj temi je, na primjer, na otoku Rabu, odrađeno nekoliko rasprava. Svi radnici koji se zateknu u trgovačkom društvu se, nakon pripojenja, automatizmom preuzimaju, kao i svi njihovi ugovori. Tako će biti i u slučaju komunalnih društava Pag, Novalja, Kolan i Povljana. Radnici će biti raspoređeni na radna mjesta koja odgovaraju njihovoj struci.

U tijeku je izrada sistematizacije i moramo odraditi sastanke sa sindikatima i pogledati kolektivne ugovore u trgovačkim društvima da se radnicima ne bi nanijela šteta. Svi oni koji govore o gubitku radnih mjesta dezinformiraju javnost.

-Što će biti s projektima na lokalnoj razini?

Nekić: Projekti su jako važni. Treba dobro proučiti zakon, jer tamo se navodi kako se mi moramo ponašati. Moramo imati plan dugoročnih ulaganja i održavanja. Naša trgovačka društva iz jedinica lokalnih samouprava koje su dio Vodovoda Hrvatsko primorje moraju do 15. listopada dostaviti svoje prijedloge o projektima.

O svim projektima glasuje Skupština i za sve se mora napraviti financijska konstrukcija. Nekadašnja, bivša Općina Pag je 1979. godine bila jedan od suosnivača Trgovačkog društva „Vodovod Hrvatsko primorje-Južni ogranak Senj“ radi osiguranja isporuke dovoljno vode i, eto, mi imamo zajednički suživot od 1979. godine. Od tada smo u stalnoj komunikaciji, raspravljamo, ponekad se, recimo tako, i svađamo, stalno pregovaramo i razgovaramo, a kada se radi o temeljnim, važnim ulaganjima i projektima, tu smo jedinstveni.

Jer ovdje se radi o vodi koju moramo distribuirati do krajnjih korisnika i o osiguranju najboljih tehničkih uvjeta za to i to je najbitnija stvar. To je naša temeljna djelatnost. Naše trgovačko društvo nije profitabilno, radimo na dobrobit građana na svim dijelovima našeg uslužnog područja. Sva pitanja vezana uz naš rad regulirana su zakonom, a vjerujem da će se sve naše odluke donositi jednoglasno.

-Trenutno se radi na jednom velikom projektu koji je važan upravo za otok Pag, odnosno za naselja na južnom dijelu otoka Paga koja još ne mogu koristiti vodu s Hrmotina.

Nekić: Da, u ovom trenutku imamo veliki projekt od Stinice do Svetog Jurja, paralelni cjevovod u vrijednosti od 46 milijuna eura, a benefit je vodoopskrba prvenstveno juga Paga, opskrba Općine Povljana i naselja na južnom dijelu Grada Paga koji u ovom trenutku nisu u našem sustavu i nemaju kvalitetnu vodu. Novim cjevovodom voda će se na Pagu distribuirati do krajnjeg juga, do Povljane i to čistom gravitacijom, dakle bez potrošnje bilo kojeg energenta.

Mi smo se do sada bavili transportnim cjevovodima. Izgradnjom novih cjevovoda osigurat ćemo dovoljno vode. Gubitaka će uvijek biti, ali gubici se moraju svesti na normalnu razinu, jer gubici prave probleme u daljnjem investiranju i planiranju.

-Kakav je vaš stav prema pripajanju lokalnih komunalnih društava u jedan, veliki, zajednički sustav? Je li to korak naprijed?

Nekić: To je više od nekoliko koraka naprijed, pogotovo kada se radi o projektima. To što se sada radi osigurat će svim jedinicama lokalne samouprave unutar Vodovoda Hrvatsko primorje dovoljne količine vode za dugo godina.

Poanta zakona i uredbe je da se Trgovačko društvo osnaži kako bi se moglo aplicirati prema fondovima i odraditi projekte. Mala trgovačka društva, u suštini, sama ne mogu gotovo ništa. Da bi se povukla sredstva iz fondova Europske unije mora postojati veći sustav, a i takav sustav se oko toga mora potruditi.

Dakle, cilj je povlačenje sredstava iz Europske unije za projekte koji su nam potrebni, a iz tog izvora sufinanciranje je veliko, do osamdeset posto, i to treba pametno iskoristiti i dobro ulagati.

-Što će biti s cijenom vode?

Nekić: Što se tiče cijene vode, one su na našem području različite. Na primjer, na Pagu postoje tri cijene vode. Najniža cijena vode je na području Grada Novalje, a najviša cijena vode je na području Grada Paga.

Cijena ovisi o nekoliko bitnih stvari, a jedna su gubici vode. Grad Novalja ima svoju novu komunalnu infrastrukturu i manji su gubici vode. Na području Grada Paga infrastruktura je dosta stara i gubici su veliki.

-Kako će se određivati cijena vode?

Nekić: Postoji metodologija za određivanje cijene vode. Na našem opskrbnom području cijena vode ne smije prijeći 3, 19 posto prihoda domaćinstva. Oni koji su radili zakon i uredbu radili su analize za cijelu Hrvatsku i na temelju toga su donijeli odluke. Kada ćemo mi, na našem opskrbom području, uskladiti cijenu, to za sada ne znamo, ali nam se daje rok do 2029. godine. Negdje će se cijena vode smanjiti, negdje će se povećati, ali naći će se neka aritmetička sredina.

No, sada o tome ne možemo govoriti, jer treba prikupiti sve potrebne informacije. Tu je problem i imovine lokalnih komunalnih društava, negdje imovina nije niti upisana na trgovačko društvo koje tu imovinu koristi, nego je na primjer, upisana na općinu ili na grad. Dakle, mora se popisati sva imovina, moraju se prikupiti svi podaci o imovini, podaci o vlasničkom stanju imovine.

-Popisivanje i vlasničko rješavanje imovine komunalnih društva koja se pripajaju Vodovodu Hrvatsko primorje-Južni ogranak može biti velik i dugotrajan posao.

Nekić: Da bi to napravili potrebne su oko dvije godine. Dakle, u roku od dvije godine trebali bi imati podatke o imovini komunalnih društava i onda će se ta imovina upisati u bilancu i u naše financijske dokumente.

-Tko će predstavljati jedinice lokalne samouprave u upravi Trgovačkog društva Vodovod Hrvatsko primorje Južni ogranak Senj?

Nekić: Uprava se temelji na zakonu i uredbi, a ovdje konkretno uprava je u Senju i ima i zajedničke službe i podružnice. Podružnica Pag će imati svojeg direktora koji će voditi područje koje je vodio i do sada, a direktor će se birati u skladu sa zakonom, na natječaju. Svaka jedinica lokalne samouprave imat će svojeg predstavnika koji će zastupati interese svoje jedinice lokalne samouprave.

Nikome u Senju ne trebaju problemi s Paga ili problemi Senja nekome na Rabu. U Senju će se voditi računovodstvo, isplata plaća, obračun PDV-a i završni račun s jednog OIB-a. Sve ostalo će se raditi u područnim jedinicama.

-Znači li to da bi pripojenje trebalo poslove učiniti operativnijim.

Nekić: Nastojat ćemo napraviti takav sustav da vodoopskrba uvijek bude sigurna, u svakom trenutku. Mi ćemo, između ostalog, kontrolirati vodu s Hrmotina koja uvijek mora biti tehnički i zdravstveno ispravna i tu vodu ćemo distribuirati. Organizacija je izuzetno bitna, bitan je sustav kontrole, suvlasnici imaju svoje temeljne kapitale u zajedničkom trgovačkom društvu i odluke se donose u skladu s udjelom.

Međutim, sustav odlučivanja je tako definiran da se ne može dogoditi nekakva majorizacija onih koji imaju manje udjele. Mi imamo Skupštinu, Nadzorni odbor koji će vršiti kontrolu, podružnice i službe za zajedničke poslove. Trgovačko društvo Vodovod Hrvatsko primorje neće biti centralizirano, odlučivat će se zajednički, u postupku odlučivanja ravnopravno će sudjelovati predstavnici svih suvlasnika Vodovoda Hrvatsko primorje-Južni ogranak Senj.

-Očekujete li probleme u dogovorima predstavnika suvlasnika Vodovoda Hrvatsko Primorje, jer neki od njih ponekad i nisu u najboljim odnosima?

Nekić: Bez obzira na moguće međusobne probleme, kada dođe stani pani gradonačelnici i načelnici imaju jedno mišljenje. Znamo, na primjer, za odnose između KD Pag i KD Kolan, a svi ti događaji su nastali zbog dosadašnjih odnosa i to ćemo regulirati. Najvažnije je na kraju pronaći rješenje, postići slaganje i onda doći do zajedničkog donošenja odluka. Krajnji cilj je osigurati dobro funkcioniranje cijelog sustava, dakle isporuka dovoljne količine vode, ali i cijeli sustava aglomeracije, dakle tu je i opskrba vode i odvodnja.

Novalja je uložila 55 milijuna eura u takav projekt i napravljen je cijeli novi sustav. Nadam se da će tako napraviti i na ostalom dijelu otoka Paga, ali ništa se ne može riješiti preko noći. Ima puno pitanja ljudi, građana koji su potrošači vode, ali i ljudi iz politike i vodovoda, a mi smo tu, na sva pitanja možemo odgovoriti. Svatko koga zanimaju pojedinosti o postupku pripojenja mogu nas o tome pitati i dobit će pouzdan i točan odgovor.