Stanovnici i ribari s otoka Raba održali su drugi mirni prosvjed protiv plana o marikulturi u rapskom akvatoriju. Ova industrija je potrebna, ali mnogo je elemenata na koje treba obratiti pozornost, kaže profesor Kružić s PMF-a.

Plutajući kavezi za uzgoj ribe sve su brojniji na Mediteranu iz godine u godinu jer se proizvođači diljem Sredozemlja nadmeću u uspješnosti poslovanja. Pritom, međutim, ne razmišljaju o negativnom utjecaju marikulture na ekosustav.

Petar Kružić, profesor na Zoologijskom zavodu u Laboratoriju za Biologiju mora na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, bavi se ekologijom mora i utjecajem klimatskih promjena na bentoske organizme. On upozorava da se radi o osobito prljavoj industriji koja ostavlja veliki trag na okolišu te kako bi vlasnici uzgajališta trebali daleko više pažnje posvetiti ekologiji.

”Marikultura je nužna, ali je isto tako i problem. I kavezi onečišćuju more – ne guma ili plastika za plutanje kaveza kako piše u jednoj studiji utjecaja na okoliš, već ono što je unutar kaveza – ali se o tome malo priča. Nisam protiv marikulture, ali budimo pametni i ne pretjerujmo”, poručuje profesor.

Najveći je utjecaj na morsko dno

Utjecaj uzgoja marikulture na morski okoliš uvelike ovisi o vrsti, metodi uzgoja, gustoći naseljenosti vrsta koje se uzgajaju, vrsti hrane kojim se one hrane, hidrografiji lokacije i uzgojnoj praksi. Općenito, oko 85 posto fosfora, do 90 posto ugljika i do 95 posto dušika koji se unose u sustav uzgoja morske ribe kao hrana može se izgubiti u okolišu rasipanjem te hrane, izlučivanjem riba proizvodnjom fecesa i samim disanjem, opisuje.

Čišćenje obraslih kaveza za uzgoj također može dodati organsko opterećenje moru. Problemi uzrokovani velikim opterećenjem organskim tvarima i hranjivim tvarima sukobljavaju se s drugim načinima korištenja obalnog područja.