7. travnja
Svjetski dan zdravlja obilježava se s ciljem podizanja svijesti o zdravlju
Ishemične bolesti srca, hipertenzija, dijabetes i cerebrovaskularne bolesti, najčešći su uzroci smrti u Hrvatskoj, podaci su iz Hrvatskog zdravstvenog statističkog ljetopisa HZJZ-a, koji navodi i starenje stanovništva kao jedan od uzroka sve veće potrebe za zdravstvenom zaštitom.
Hipertenzija, kronične plućne bolesti i dijabetes najčešća su oboljenja populacije starije dobi u Hrvatskoj, pokazuju podaci o pobolu stanovništva za Hrvatsku prikupljeni u sklopu Eurostatova projekta “Morbidity Statistics”.
U porastu je i stopa incidencije raka, a od kronične plućne bolesti boluje jedna od deset osoba starijih od 65 godina.
Istraživanje je još jednom dokazalo i veliku prisutnost šećerne bolesti među populacijom: gotovo 10 posto stanovništva Hrvatske boluje od šećerne bolesti, a u populaciji starijoj od 65 godina čak njih četvrtina.
Prema Eurostatu, u 2022. godini očekivano je trajanje života za oba spola iznosilo 77,7 godina, za žene 80,8 godina, a za muškarce 74,6 godina.
Sve starije stanovništvo traži dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb, što je jedna od ključnih poruka ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja.
No, po podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), stanovnici Hrvatske u ostvarivanju tog prava zaostaju za svim ostalim zemljama EU. U OECD-ovu pregledu za 2023. godinu upozorava se da visok udio građana u Hrvatskoj nema pristup zdravstvenoj zaštiti dok, s druge strane, dolazi do dupliciranja usluga jer neke bolnice, smještene relativno blizu jedna drugoj, nude iste vrste usluga.
Uz smanjivanje nejednakosti u pristupu zdravlju te osiguranja dostupne i pristupačne zdravstvene zaštite, ciljevi ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja su poticanje zdravog ponašanja, sprječavanje bolesti i poboljšanje kvalitete života. Navodi se i jačanje zdravstvenih sustava sposobnih za suočavanje s globalnim zdravstvenim izazovima i hitnim slučajevima.
OECD u svom izvješću navodi da su podaci o kvaliteti zdravstvenih usluga u Hrvatskoj i dalje ograničeni iako je Nacionalnim planom od '21. do '27. obuhvaćena primjena kliničkih smjernica, akreditacija bolnica, kao i plaćanje ovisno o kvaliteti i ishodima.
Kronične bolesti dišnog sustava posljedica onečišćenja
Svjetski dan zdravlja obilježava se s ciljem podizanja svijesti o zdravlju 7. travnja svake godine, pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koja je ove godine upozorila na posljedice klimatskih promjen i izgaranje fosilnih goriva.
Pulmologinja iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac Jelena Ostojić u razgovoru za Hinu izdvojila je klimatske promjene kao najvažniji ugrožavajući čimbenik za zdravlje cjelokupne svjetske populacije u 21. stoljeću.
Promet motornim vozilima odgovoran je za 70 posto onečišćenja i 40 posto emisije stakleničkih plinova u Europi, pa tako i u Hrvatskoj.
Najosjetljiviji su pritom bolesnici s kroničnim bolestima dišnog sustava. Učestalost kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB-a) kontinuirano raste i danas je ta bolest koja se donedavno smatrala isključivo pušačkom, u trećini slučajeva utvrđena kod nepušača izloženih zagađenom zraku. KOPB je već odavno treći najčešći uzrok smrti u svijetu, a obolijeva svaki deseti stanovnik, navodi dr. Ostojić.
Županijski zavodi za javno zdravstvo diljem Hrvatske obilježit će Svjetski dan zdravlja javnozdravstvenim akcijama, a Hrvatski zavod za javno zdravstvo od 8. do 12. travnja organizirat će četvrti nacionalni Tjedan zdravlja u vrtiću
U tom tjednu kod djece će se osvijestiti važnost brige o zdravlju, nastojat će im se približili zdrave navike i poticati razvoj zdravstvene pismenosti.
Izdvojeno
-
Američki predsjednik Joe Biden se u utorak posljednji put obratio svjetskim vođama u Ujedinjenim narodima, izjavivši da je ruski rat u Ukrajini podbacio te da je diplomatsko rješenje između Izraela i libanonske milicije Hezbolah i dalje moguće.
-
Ako imate problema sa zatvorom i nadutosti, možda niste znali da voće može biti odličan saveznik u rješavanju ovih zdravstvenih problema.
-
Tri od pet profesionalnih vozača teretnih vozila svakodnevno koriste mobitel tijekom vožnje, najčešće za telefonske razgovore, no jedna četvrtina njih koristi ga za surfanje po društvenim mrežama, pokazali su rezultati online istraživanja udruge profesionalnih vozača Convoy.
-
Hrvatska ima više od 32.600 umirovljenika koji rade na pola radnog vremena. Porast je to od 5.300 zaposlenih u odnosu na početak ove godine. Najviše građana u mirovini radi u trgovinama, gdje su i najtraženiji.
Reci što misliš!