Hrvatsko geografsko društvo – Zadar u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Odjelom za geografiju Sveučilišta u Zadru i Gradom Zadrom organizira 17. seminar Josipa Roglića.

17. seminar Josipa Roglića na temu Darovitost i daroviti učenici u nastavi Geografije održat će se 5. travnja 2024. u vremenu od 9 do 18 sati u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, Obala kralja Petra Krešimira IV.

Odgojno-obrazovni sustav u Hrvatskoj svakodnevno se suočava s brojnim izazovima. Jedan od većih je odgoj i obrazovanje učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (darovita djeca/učenici i djeca/učenici s teškoćama) u osnovnim i srednjim školama.

Sustav se mora prilagoditi svakom učeniku sa specifičnim potrebama što podrazumijeva organizaciju primjerenih programa i oblika školovanja te potporu tijekom odgojno-obrazovnog procesa.

U fokusu interesa 17. seminara Josipa Roglića su daroviti učenici i darovitost u nastavi Geografije. Svaki daroviti učenik zahtijeva posebnu prilagodbu nastavnih metoda, oblika rada i materijala.

Ovisno o potrebama, sposobnostima, mogućnostima i interesima darovitih učenika svaki nastavnik Geografije trebao bi osigurati njihovo uključivanje u različite programe tijekom redovite nastave, ali i u izvanškolske i izvannastavne aktivnosti.

Cilj seminara je upoznati nastavnike s procesom identifikacije darovitih učenika te odrediti  moguće metode i oblike nastave u radu s darovitim učenicima.  Jedna od tema seminara biti će emocije i motivacija kod darovitih učenika te načini rada s visokomotiviranim učenicima u kontekstu priprema za Međunarodnu geografsku olimpijadu kao i primjeri dobrih praksi rada s darovitim učenicima u nastavi Geografije u osnovnim i srednjim školama.

Predavanje na temu Darovitost u inkluzivnom odgoju i obrazovanju, održat će izv. prof. dr. sc. Matilda Karamatić Brčić s Odjel za pedagogiju, Sveučilište u Zadru.

Daroviti učenici potencijalno posjeduju određene sposobnosti koje ih čine izuzetnima, ali istodobno ostvarivanje akademskih postignuća i odrastanje s darom, talentom, sklonostima i brojim drugim izraženim kognitivnim i nekognitivnim potencijalima može biti otežavajući čimbenik kvalitete i dobrobiti djeteta.

Dobrobit djeteta se ogleda kroz osiguravanje sustavne podrške, pri čemu se uloga inkluzivnog odgoja i obrazovanja javlja kao koncept koji ističe potrebu za osiguravanjem sustavne podrške u procesu stjecanja znanja. Istovremeno, naglašena je i potreba praćenja socijalno-emocionalne komponente u razvoju djeteta.

Kvalitetna realizacija inkluzivnog koncepta kroz rad s darovitim učenicima pretpostavlja razvoj škole kao mjesta koja ima zadatak osigurati svim učenicima primjerenu podršku u postupku stjecanja potrebnih kompetencija za daljnje školovanje, život i rad.

Osiguranje podrške darovitim učenicima na emocionalnom, socijalnom i intelektualnom polju postaje zadaća svih sudionika procesa odgoja i obrazovanja. Pri tome, rasti i učiti zajedno, socijalno i emocionalno razvijati se i graditi učenikovu osobnost znači prihvaćati i spoznavati različitosti, bilo da ona zahtijeva kurikulumsku prilagodbu s jedne strane ili pak obogaćivanje i akceleraciju s druge.

Međutim, područje darovitosti i dalje ostaje kompleksno i izazovno svim onima koji bilo s teorijske, praktične ili istraživačke perspektive pristupaju pitanjima načina afirmacije izvrsnosti i kvalitete rada u odgoju i obrazovanju.

Centar za uočavanje i rad s darovitima - DAR Zadar, osnovao je Grad Zadar 2022. godine. O identifikaciji darovitih učenika u Centru DAR Zadar predavanje će održati Vera Šušić, psiholog.

Centar DAR provodi identifikaciju darovitih učenika krajem prvog razreda osnovne škole, edukaciju učitelja za uočavanje i rad s darovitim učenicima, radionice s darovitim učenicima u cilju razvijanja socio-emocionalnih vještina darovitih učenika, izrada i održavanje mrežne stranice Centra DAR. Identifikacija darovitih učenika obavlja se generacijskim testiranjem učenika prvih razreda u svim zadarskim osnovnim školama.

Testiranja provode psiholozi Ravenovim Standardnim progresivnim matricama koje mjere opće neverbalne intelektualne sposobnosti. Osim postignuća na testovima inteligencije, informacije se prikupljaju i iz ostalih izvora: od učitelja koji ispunjavaju skale procjene za uočavanje osobina darovitih učenika, roditelja koji ispunjavaju skale za roditelje, te učenika u smislu vršnjačke procjene i samoprocjene.

U školskoj godini 2022. /23. postupkom identifikacije darovitih učenika obuhvaćeno je 10 zadarskih osnovnih škola, 47 razrednih odjela prvih razreda, 833 učenika. Ukupno je identificirano 117 potencijalno darovitih učenika, odnosno učenika koji su postigli 10% najviših rezultata na testu inteligencije.

Predavanje na temu Emocionalni život darovitih učenika održat će prof. dr. sc. Irena Burić, sa Odjela za psihologiju, Sveučilišta u Zadru. Daroviti učenici sastavni su dio gotovo svakog razrednog odjeljenja te, zbog svojih osobnih karakteristika i specifičnih obrazovnih potreba, često zahtijevaju dodatnu pozornost obrazovnih stručnjaka te prilagodbe načina rada.

Osim po iznadprosječnim sposobnostima, daroviti učenici posebni su i po svojoj motivaciji i emocionalnom doživljavanju. Budući da školsko i akademsko postignuće te optimalno funkcioniranje u obrazovnom okruženju ne određuju samo kognitivne sposobnosti, već i emocije učenika, istraživanje i razumijevanje emocija darovitih učenika od ključne je važnosti za osiguravanje optimalnih uvjeta za uspješan odgojno-obrazovni rad s ovom skupinom učenika.

U predavanju će biti dat pregled emocija koje daroviti učenici doživljavaju u učionici te načini na koje emocije oblikuju proces učenja i određuju školsko postignuće. Nadalje, izložit će se specifičnosti emocionalnog doživljavanja darovitih učenika te diskutirati o čimbenicima koji darovite učenike čine emocionalno ranjivima, odnosno emocionalno otpornima.

Naposljetku, predavanje će ponuditi smjernice o tome kako učitelji i nastavnici, te škole općenito, mogu promicati pozitivan socio-emocionalni razvoj darovitih učenika.

Jana Šimon, mag. psych., asistentica, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu održat će predavanje na temu Daroviti učenici i online učenje i poučavanje – nalazi i perspektive.

U predavanju će biti prikazane spoznaje vezane uz prilagodbu darovitih učenica i učenika online učenju i poučavanju. Poseban naglasak bit će stavljen na nalaze o motivaciji i obrazovnim iskustvima darovitih srednjoškolaca proizašle iz kvalitativnog istraživanja o učenju i poučavanju na daljinu tijekom pandemije.

Pored lekcija iz razdoblja pandemije, bit će naznačeni pristupi, metode i digitalni alati koji mogu obogatiti obrazovno iskustvo darovitih u online okružju.

Projekte i aktivnosti provedene u radu s potencijalno darovitim učenicima iz područja prirodoslovlja predstavit će Tamara Banović, Ivica Štrbac, Ivana Zemunik, OŠ Josip Pupačić, Omiš.

Iskustvo suradnje s Centrom izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije u radu s potencijalno darovitim učenicima iz područja prirodoslovlja uvelike može oplemeniti rad učitelja u vidu poboljšanja kvalitete nastave i profesionalnog razvoja. Takva suradnja otvara brojne ideje u radu s potencijalno darovitim učenicima u školama, koji često ostaju po strani i neprimijećeni.

Cilj ovoga predavanja je potaknuti učitelje na uključivanje u rad s potencijalno darovitim učenicima Centra izvrsnosti, kako bi stečena iskustva mogli primijeniti s učenicima u svojim školama. U ovom izlaganju predstavit će se neke aktivnosti koje su provedene u radu s učenicima u Centru izvrsnosti te su potom primijenjene u školi.

Kao rezultat toga sve je veća zainteresiranost učenika za prirodoslovlje, želja i interes učenika za rad na učeničkim istraživačkim projektima, a potom i njihovo uključivanje u  skupine potencijalno darovitih učenika u radu Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije.

Rad s visokomotiviranim učenicima u kontekstu priprema za Međunarodnu geografsku olimpijadu sudionicima seminara predstavit će Ivan Ivić s Geografskog odsjeka, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. U organizaciji Hrvatskog geografskog društva te uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja, Hrvatska već dvanaest uzastopnih godina sudjeluje na najuglednijem svjetskom natjecanju učenika iz geografije – Međunarodnoj geografskoj olimpijadi (iGeo).

U navedenom su razdoblju hrvatski predstavnici osvojili ukupno 33 medalje različitoga sjaja čime su u međunarodnim okvirima značajno promicali formalno geografsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj, ali i hrvatsku geografiju uopće.

Zbog koncepcijskih razlika između našega nacionalnog natjecanja i Međunarodne geografske olimpijade, odabir i priprema olimpijske reprezentacije predstavlja značajan korak prema ostvarivanju spomenutih rezultata.

Primjena stečenih geografskih znanja i vještina, vještine prepoznavanja i rješavanja prostornih problema, ali i vještine pisanog izražavanja ključne su na ovom međunarodnom natjecanju pa priprema visokomotiviranih učenika za nastavne sadržaje geografije predstavlja trajan izazov i propitivanje, ali i zadovoljstvo.

Tijekom zadnje sesije na seminaru biti će predstavljeni primjeri dobre prakse učitelja i nastavnika geografije. Izv. prof. dr.sc. Marica Mamut s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, prof. geog., Dinko Marin, mag. hist. i mag. geog., OŠ Bartula Kašića. zajednički provode projekt Simbioza reljefa, klime i tla na prostoru zavičaja - Zadarska županija namijenjen darovitim učenicima, a projekt je sufinanciran od Ministarstva znanosti i obrazovanja za rad s darovitim učenicima u školskoj godini 2023./2024.

Projektna aktivnost ukazuje na važnost suradnje osoba zaposlenih na svim razinama unutar odgojno-obrazovnog sustava.

Krunislav Rukelj, prof. povijesti i geografije i Marko Šafran, dipl. ing. biologije, Prva gimnazija Varaždin predstavit će mogućnosti rada s darovitim učenicima u Prvoj gimnaziji Varaždin. Prva gimnazija Varaždin dugi je niz godina kroz razne programe uključena u rad s darovitim učenicima.

Postoje programi izvannastavnih aktivnosti, Erasmus aktivnosti te različiti oblici dodatne nastave iz Fizike, Kemije, Matematike i Biologije. Prva gimnazija Varaždin sjedište je Centara izvrsnosti iz Biologije i Informatike s idejom otvaranja Centra izvrsnosti iz Geografije.

U gimnaziji je oformljen Tim za rad s nadarenim učenicima te su nastavnici tijekom ove školske godine preko Erasmus akreditacije uključeni u edukacije za rad s nadarenim učenicima. Nastavnici Geografije ulažu velike napore kako bi zainteresirani učenici stekli dodatna znanja i vještine tijekom izvannastavne aktivnosti Primijenjena geografija, a što rezultira izvrsnim rezultatima na svim razinama natjecanja iz Geografije i broju učenika koji slušaju Geografiju u programu Međunarodne diplome (IBDP).

Zrinka Klarin, prof. geografije i Tamara Valčić, OŠ Šime Budinića predstavit će projekt – GLOBE razvojni centar, projekt sufinanciran od Ministarstva znanosti i obrazovanja za rad s darovitim učenicima u školskoj godini 2023./2024. Projektom se želi potaknuti  interes učenika za prirodne znanosti, samostalno istraživanje, osmišljavanje i provođenje projekata iz područja prirodoslovlja.

Projekt "GLOBE razvojni centar“ osmišljen je kako bi se nadareni učenici educirali kroz GLOBE aktivnosti i protokole. Izrada makete GLOBE razvojnog centra poslužiti će kao sredstvo za interaktivno učenje i podizanje svijesti o globalnim ekološkim pitanjima i mjerenjima kojima će se učenici baviti.

Dinko Marin, mag. hist. i mag. geog. će pružiti presjek teme darovitost i geografija na primjerima iz nastavne prakse.

U predavanju će se prikazati primjeri rada s darovitim učenicima u polju geografije te na koji način nastavnici mogu različite ishode prilagoditi darovitim učenicima.