Danas je Velika Gospa - blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije. Uz ovaj veliki blagdan osobito su povezana hodočašća u marijanska svetišta.

Mnogobrojni hodočasnici diljem naše zemlje već su se uputili u svetišta u kojima su se vjernici tijekom povijesti preporučali Marijinu zagovoru. I ove godine u molitvi će donijeti svoje zahvale i potrebe.

U Rijeci, na Trsatu danas očekuju tisuće hodočasnika, pa je promet osobnim automobilima Trsatom zatvoren, a autobusi Autotroleja na liniji broj 2 prema Trsatu voze pojačano i besplatno.

Svete mise su u perivoju od prve u 6 ujutro svakih sat vremena. Svečanu misu u 10 sati predvodi provincijalni ministar franjevačke provincije Milan Krišto, a poslijepodnevnu, hodočasničku misu od 18 sati predvodit će riječki nabiskup Mate Uzinić. 

Današnji je blagdan u mnogim gradovima i općinama - sajamski dan. I to zahvaljujući novom Zakonu o trgovini koji zabranjuje rad blagdanom, osim na sajmovima.

Tako će oni - željni primjerice svježega kruha, moći kupiti kruh na obližnjemu sajamskom štandu.

Blagdan Velike Gospe ili Uznesenja Blažene Djevice Marije

Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije blagdan je koji se obilježava 15. kolovoza, a katolički vjernici prisjećaju se dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.

Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!"

Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.

Svetkovina Velike Gospe slavi se u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.

Na današnji Velika Gospa svetkuje se u mnogim marijanskim svetištima. Najpoznatija među njima su Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.

Brojni vjernici tijekom noći i jutra, organizirano ili samostalno, hodočaste u marijanska svetišta.