Crkva Svetog Frane najstarija je franjevačka crkva s ovu stranu Jadrana. Dobila je vrlo rano naslov bazilike, što joj je zasigurno pomoglo da od nekoliko papa bude obdarivana s posebnim oprostima, o čemu samostan čuva više bula na pergameni.

Još „njezin papa“ Nikola IV. bulom »Vitae perennis gloria« 30. travnja 1291. podijelio je poseban oprost svima koji posjete Crkvu Svetog Frane u Zadru na dane Blagovijesti, Božića, Očišćenja i Uznesenja BIažene Djevice Marije kao i Svetog Franje i Antuna Padovanskog, oprost »Annum et quinquaginta dies« (inv. br. 51).

Uz druge zajedničke franjevačke privilegije i oproste, ova crkva od pape Urbana VIII. bulom „Universis Christi fidelibus“ 3. ožujka 1639. ubrojena je među bazilike, u kojoj se posjetom sedam oltara mogao dobiti oprost koji se dobivao posjetom sedam oltara u bazilici Svetog Petra u Rimu (inv. br. 248). Za ovu crkvu napravljena je, u prvoj polovici 15. stoljeća, slika Gospe od milosti, i dugo vremena stajala je na jednom od njezinih oltara. Na slici je više franjevačkih svetaca, a među njima posebno se ističu pripadnici Franjevačkog svjetovnog reda.

Na njoj su predočeni svetački likovi važni za Crkvu sv. Frane i za Hrvatske krajeve.

Uz papu Nikolu IV., istaknut je Sveti Jeronim kome je bila posvećena kapelica na mjestu današnje crkve. Na slici je i Sveti Ljudevit (s krunom i kraljevskim plaštem), zaštitnik Franjevačkog svjetovnog reda.

Tu je i Sveti Dominik (odaje ga bijeli habit kojeg prekriva crni plašt), svetac čiji su pripadnici reda od samih početaka bili u Zadru, zatim Sveti Franjo Asiški (prepoznatljiv po stigmama) i sveti Antun, kojemu je bio posvećen prvi oltar. Uz Svetu Katarinu Aleksandrijsku, (prepoznatljiva po atributu kotača i krune), tu je i Sveta Marija Magdalena (s atributom stojnice) koju su franjevci i dominikanci od svojih početaka posebno slavili.

Na slici je predočena i Sveta Elizabeta Ugarska (Türinška) zaštitnica Franjevačkog svjetovnog reda (svetica na koljenima), ali i druge žene, koje su zbog svoje franjevačke orijentacije, po mišljenju autora, zaslužile mjesto na Gospinoj slici. 

Fra Stipe Nosić