Slika Gospa od milosti samostana Svetog Frane iz prve polovine 15. stoljeća, naslikana je uljem na drvu, a danas je smještena u sakristiji Crkve Svetog Frane.

Slika je velikih dimenzija (335,5 x 254 cm) pa je zbog toga izrađivana u dva dijela. Kako nije usklađen prijelaz boja između gornjeg i donjeg dijela, pretpostavka je kako kod montaže slike, u drvorezbareni pozlaćeni okvir, autor više nije bio živ. Zbog toga, i zbog nekih nedovršenih detalja, kako izlazi iz arhivskih dokumenata, slika je nedovršena stavljena na oltar za koji je bila predviđena, ali je nekoliko desetljeća poslije „ukrašivana“.

Dugo vremena bila je u kapeli pokrajnje lađe, na oltaru čije se ime u arhivskim spisima pojavljuje kao oltar „Gospa od milosti“ (od 1476. do 1529.), a potom i kao oltar „Araceli“ ili „Altare privilegiato“. Na vrhu slike je atika, koju tvori manja slika na drvu pravokutnih dimenzija (90 x 15 cm) na kojoj je predočen Duh Sveti u obliku goluba, a njemu sa strana naslikan je po jedan anđeo. Na vrhu velike slike je Bog Otac koji kruni Blaženu Djevicu Mariju. Marija je zaogrnuta velikim plaštem ispod kojeg su mnoštva ljudi. Plašt pridržavaju dva arhanđela. Gledajući iz klasične crkvene orijentacije, od oltara, na desno je Mihael (znači: tko je kao Bog?) a lijevo je Gabriel (znači: Božja snaga). Pod Marijinim plaštem, brojni su sveci i svetice u raju, ali i brojni muškarci i žene još na zemlji. Bez sumnje, prizori predočuju Crkvu, u donjem dijelu Crkvu zemaljsku, a u gornjem dijelu Crkvu nebesku. Slika vrvi različitim motivima i figurama, pa su moguća različita teološka tumačenja njezina sadržaja. Kod toga, ipak treba imati na umu kako je slika napravljena za crkvu sv. Frane, na što upućuju određene tematske veze s njom i likovi koji su na njoj predočeni. Nedvojben je marijanski naglasak slike.

Marija je u centru pozornosti, sjedi među svecima i sveticama na kraljevskom prijestolju, okružena vijencem anđela u obliku mandorle, a u krilu joj je Božji Sin – Isus. Mali Isus, još bez odjeće, u ruci drži kuglu koja je simbol svijeta, pa je on već tu na Majčinu krilu predočen kao gospodar svijeta. Blaženu Djevicu Mariju, koja je od anđela s dušom i tijelom uznesena na nebo, zbog njezinih zasluga Bog Otac kruni zlatnom krunom s dvanaest zvijezda. Zbog toga je ona okružena vijencem anđela, a plašt joj pridržavaju arhanđeli, njezini pratitelji.

Ona je Kraljica zbog Onoga kojeg drži u krilu, zbog toga što je Njega rodila, pa slikar u ovom detalju slikovnim jezikom ujedinjuje naslove koji joj se pridaju: „Marija kraljica“ (Maria Regina), „Kraljica neba“ (Regina caeli) i „Kraljica anđela“ (Regina Angelorum). Ona je u kraljevskoj pozi, i dok desnom rukom pridržava Sina, lijevom ispruženom spremna je zagrliti mnoštva ljudi koja su na slici.fra Stipe Nosić

Teološka poruka slike je jasna. Trojedini Bog, Otac, Sin i Duh Sveti, koji je stvorio ljude, nakon grijeha prvog čovjeka, obećao je na svijet poslati ženu koja će roditi Spasitelja, koji će izbaviti čovjeka od grijeha – smrti. Svoje obećanje je ispunio u Mariji koja je rodila Isusa.