Umjesto senzacionalističkog i fatalističkog izvještavanja, mediji bi trebali donijeti psihičko smirenje i ukazati na načine pomoći, složili su se stručnjaci na dodjeli novinarske nagrade ''Životna linija'' za doprinose prevenciji suicida i depresije.

Nagradu za odgovorno izjveštavanje osvojila je Lada Novak Starčević iz Jutarnjeg lista na edukacijskom skupu koji su u povodu Europskog tjedna mentalnog zdravlja organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo i udruga Životna linija.

Bitno je razumjeti kompleksnost čina samoubojstva i prenositi isključivo činjenice koje će ljudima pomoći razumjeti što se dogodilo, naglašeno je.

Govoreći o nedavnoj masovnoj pucnjavi u beogradskoj osnovnoj školi, zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin istaknula je kako pri medijskom izvještavanju treba izbjegavati: pretpostavke i neprovjerene informacije i detalje koji nisu nužni.

Ne treba prikazivati potresne fotografije i izjave, detalje o počinitelju i žrtvama, isticati svakodnevne situacije kao pokretače te pojednostavljivati događaje.

Predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje Tin Pongrac kazao je kako prikazivati stvari na pozitivan način i boriti se za prevenciju suicida i depresije - ne znači šutjeti.

"Pomoć postoji, isplati se živjeti - to su poruke koje ljudima doslovno mogu spasiti život", istaknuo je.

Implementacija najboljih praksi u području zaštite mentalnog zdravlja među članicama EU-a jedan je od ciljeva projekta europske akcije "JA ImpleMENTAL".

Predstavnica HZJZ-a i Ministarstva zdravstva Danijela Štimac Grbić kao najbolju praksu pritom je navela austrijsku praksu prevencije suicida "SUPRA".

Suprin strateški cilj širenja i primjene smjernica o medijskom praćenju samoubojstava podrazumijeva: aktivno podupiranje prevencije samoubojstva u medijima, edukativne materijale o suočavanju s krizom te lako dostupne informacije o prepoznavanju rizičnog ponašanja.

Forenizčki psihijatar Darko Marčinko naglasio je nužnost procesnog razumijevanja suicidalnosti tijekom donošenja ocjene nečijeg suicida.

Za takav kompleksan životni problem nije moguće binarno odgovoriti što je bio njegov uzrok, tj. istaknuti jedan proces kao vrlo bitan, a ostale kao nebitne, istaknuo je poručujući: "Što više procesa prepoznamo i obradimo - to ćemo biti bliži istini".

Stopa samoubojstva u  padu

Doktorica Maja Silobrčić Radić predstavila je podatke iz Registra izvršenih samoubojstava prema kojima Hrvatska od 2000. nadalje, uz oscilacije, bilježi trend pada stope samoubojstava.

S 926 slučajeva u 2000. ta je brojka do 2021. pala na 583. Muškarci su pogođeniji od žena u omjeru oko 3:1, a osobe od 65 i više godina u većem su riziku u odnosu na ostale dobne skupine. Najčešći je način izvršenja vješanje.

U usporedbi s prosjekom stopa samoubojstava za članice EU-a poslije svibnja 2004., RH bilježi nešto višu stopu za sve dobi ukupno, ali ima niže stope od susjednih Slovenije, Austrije i Mađarske.