Mrkva je dobra za oči''. Je li i vama majka to govorila u djetinjstvu kako bi vas natjerala da pojedete svu mrkvu s tanjura? Često možemo čuti da konzumacija veće količine korjenastog povrća osim dobrog vida daje i zdravu boju kože. Je li to istina?

Prvo treba razbiti mit po kojemu je mrkva neka vrsta superhrane.

”Nikada nije dobro fokusirati se na određeno povrće u prehrani. Mrkva je bez sumnje zdrava namirnica koja može biti dio prehrane kao i ostalo povrće”, kaže stručnjakinja za nutricionistiku, doktorica Winfried Keuthage.

Od “a” za artičoku do “z” za zelje, svako povrće ima svoje prednosti. Najvažnija je raznolikost, odnosno tanjur ispuniti višebojnom mješavinom. A mrkva, tipično narančasta, ali također žuta ili ljubičasta, tome može prirodno pridonijeti.

Koja je nutritivna vrijednost mrkve?

”Mrkva ima vrlo širok profil hranjivih tvari. Ona je bogata vitaminom C, sadrži nekoliko vitamina B i vitamine koji su topivi u mastima E, K i A”, pojašnjava Keuthage.

Prije svega, opskrbljuju tijelo obiljem karotenoida, vrstom uglavnom žutih, narančastih ili crvenih pigmenata topivih u mastima ili sekundarnim biljnim metabolitima – spojevima koje proizvode biljke i koji ne pridonose njihovom rastu, ali ih čine konkurentnima u njihovoj okolini.

Karotenoidi su ono što mrkvi daje jarku narančastu boju. Najpoznatiji karotenoid je beta-karoten.

“Tijelo ga može pretvoriti u retinol, oblik vitamina A”, kaže Keuthage. Nešto beta-karotena pohranjuje se u jetri za kasniju pretvorbu u vitamin A u slučaju nedostatka.

Kako ističe Njemačko nutricionističko društvo (DGE), znatne količine beta-karotena mogu se naći i u bundevama, batatu, crvenoj paprici, kelju i marelicama.

Lako je zadovoljiti preporučenu dnevnu dozu beta-karotena: za odraslu osobu dovoljno je jednostavno pojesti mrkvu srednje veličine od 60 grama, kaže Keuthage.

Je li konzumiranje mrkve doista dobro za vid?

Da bi nam vid bio što kvalitetniji organizmu je potreban vitamin A, za koji Keuthage kaže da je “prekursor rodopsina, fotopigmenta u štapićima (vrsta fotoreceptorskih stanica) mrežnice oka. Adekvatna opskrba njime važna je za sposobnost dobrog razlikovanja svjetla i mraka.

Nedostatak vitamina A rezultira “noćnim sljepilom” – lošim vidom noću ili pri slabome svjetlu. Keuthage kaže da je nedostatak vitamina A rijedak u industrijaliziranim zemljama, gdje ljudi u uobičajenim okolnostima unose dovoljno beta-karotena i vitamina A uravnoteženom prehranom.

No nadate li se da ćete čestom konzumacijom mrkve poboljšati i izoštriti vid – razočarat ćete se, kaže Keuthage te dodaje da “povećan unos beta-karotena ne rezultira boljim vidom”.

Može li beta-karoten utjecati na promjenu boju kože?

Odgovor je – da. Dermatologinja, dr. Uta Schlossberger, pojašnjava da beta-karoten stvara neku vrstu zaštitnog sloja na koži, a on, barem u manjoj mjeri, uspijeva blokirati učinak ultraljubičastog zračenja sunca koje oštećuju stanice.

“Takav štit može utjecati na vanjski izgled kože. Jedete li dovoljno mrkve, koža će vam poprimiti žućkasto smeđu nijansu”, kaže Schlossberger. “Boja malo odudara od boje osunčane kože, a razliku može primijetiti samo stručnjak. Izgledat ćete nešto zdravije i odmornije”.

Ako navečer pojedete dvije zdjelice juhe od mrkve, sljedećeg se jutra nećete probuditi sa žućkasto smeđom kožom.

“Govorimo o četiri do šest mrkvi dnevno tijekom dva do tri mjeseca”, kaže Schlossberger – količini koju bi čak i ljubitelji mrkve teško podnijeli.

Ne biste se trebali oslanjati na zaštitu koju pruža beta-karoten kada svoju kožu kanite izložiti suncu. “Pruža zaštitni faktor samo od 2 do 3, a od toga nema nikakve koristi”, pojasnila je Schlossberger. Dakle, korištenje kreme za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom i dalje je obavezno.

Kako organizmu olakšati apsorpciju hranjivih tvari iz mrkve?

”Beta-karoten je spoj koji voli masti ili lipofile”, istaknula je Keuthage, no mrkva sama po sebi gotovo da i ne sadrži masnoću. U tom slučaju svojoj salati od mrkve možete dodati malo nasjeckanih orašastih plodova.

Ribanje mrkve za salatu itekako je vrijedan trud. To je zato što ribanje razgrađuje stanične stijenke, omogućujući bolju apsorpciju hranjivih tvari. Isto vrijedi i za pasiranje mrkve za umake ili juhe.

Također je dobro znati, kaže Keuthage, da su “važne hranjive tvari odmah ispod kore. Stoga je preporučljivo mrkvu dobro oprati, umjesto da je gulite”.

A želite li potpunu zdravstvenu dobrobit od ovoga korjenastog povrća, svako toliko pojedite koju sirovu mrkvu.