#zdravlje
U Hrvatskoj u prošloj godini od moždanog udara preminulo gotovo pet tisuća ljudi
U Hrvatskoj, kao i u Europi i svijetu, moždani udar je drugi uzrok smrti, a od te je bolesti lani kod nas umrlo 4950 osoba, odnosno 8,7 posto svih ukupno umrlih, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo u povodu Svjetskog dana moždanog udara, 29. listopada.
Kod muškaraca u Hrvatskoj moždani udar je na trećem mjestu iza ishemijske bolesti srca i covida-19, isto kao i u žena, kod kojih su prva dva uzroka smrti ishemijske bolesti srca i hipertenzija. Po podacima iz 2020. godine, od moždanog udara umrlo je 2120 muškarca (7,5 posto od svih umrlih muškaraca) i 2830 žena (9,8 posto od svih umrlih žena). Stope mortaliteta rastu s dobi, a značajni porast smrtnosti vidljiv je u dobi od 60 godina u muškaraca, te iznad 65 godina u žena.
U posljednjih 15-tak godina u Hrvatskoj je prisutan pozitivan trend smanjenja smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti, među koje pripada i moždani udar, a smanjenje iznosi 46 posto. No, prema Eurostatu za 2018., Hrvatska je po smrtnosti i dalje na visokom šestom mjestu među 34 europske zemlje.
Važnost ranog prepoznavanja simptoma moždanog udara
Svjetskim danom moždanog udara želi se podići svijest o važnosti ranog prepoznavanja simptoma moždanog udara i potrebi brzog djelovanja jer svaka je minuta ključna za ishod. Brz pristup liječenju spašava živote i poboljšava oporavak pa pri uočavanju znakova moždanog udara odmah treba nazvati hitnu pomoć. Simptomi su iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, smetnje govora i vida, iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje, te jaka glavobolja.
Prema procjenama, moždani udar u svijetu doživi 14,5 milijuna ljudi godišnje, a 5,5 milijuna ljudi umre od njegovih posljedica. Na svijetu je čak 80 milijuna ljudi koji su preživjeli moždani udar. Rizik od moždanog udara može se smanjiti ako se prepoznaju i liječe čimbenici rizika: visoki krvni tlak, šećerna bolest, visoka razinu kolesterola i fibrilacija atrija. Treba biti tjelesno aktivan, redovito vježbati, održavati prehranu bogatu voćem i povrćem te smanjiti unos soli, šećera i masnoća, ograničiti konzumaciju alkohola i ne pušiti.
Vezane vijesti
-
Pandemija koronavirusa posebno je negativno utjecala na mlade zbog čega će sljedeća godina biti posvećena problemima s kojima se suočavaju, od uskraćivanja obrazovanja do porasta problema s mentalnim zdravljem, upozorili su europarlamentarci u raspravi o proglašenju 2022. Europskom godinom mladih.
-
Pretjerana konzumacija masne hrane može povisiti kolesterol, začepiti arterije i pridonijeti riziku od moždanog udara i drugih oblika srčanih bolesti, a tu su i problemi s pretilošću, dijabetesom i rakom te niz drugih dijagnoza.
-
Američko udruženje za srce (AHA) u utorak je iznijelo 10 ključnih smjernica prehrane za zdravlje srca.
-
Ministar zdravstva Vili Beroš upozorio je u srijedu kako je danas 611. dan krize, Hrvatska u njemu bilježi 4.571 novi slučaj zaraze što je drugi najveći broj novozaraženih od početka epidemije, a poručio je i kako je ključ krize u rukama građana.
Izdvojeno
-
U derbiju 17. kola prvenstva Hrvatske za košarkaše Zadar je kao domaćin svladao Split sa 59-54 (21-12, 13-18, 15-18, 10-6).
-
17.siječnja u 10:00 sati u HNK Zadar još jedna Kava s glumcima - imate priliku upoznati Alena Liverića!
-
Kako kukci znaju kada trebaju ići u hibernaciju, gdje i kako provode hladne periode – priču za The Conversation donosi doktorandica zoologije sa Sveučilišta u Stockholmu Anna Brødsgaard Shoshan.
-
Poziv za prijavu aktivnosti/projekata koji se odnose na kulturne, sportske, znanstvene i edukacijske aktivnosti te su isključivo namijenjene studentima vrijedi do kraja siječnja.
Reci što misliš!