Gotovo svi povjesničari koji proučavaju povijest grada i otoka Paga oslanjaju se na radove velikog Pažanina, Marka Laura Ruića, doktora kanonskog i civilnog prava, kotarskog suca i povjesničara, jednog od malog broja Pažana kojeg su njegovi sugrađani uistinu cijenili. Njegovo najznačajnije djelo je "Delle riflessioni storiche" koje ima 24 knjige, a koje je pisao od 1779. do 1781. godine.

Ruića se cijenilo kao čovjeka od riječi, vrsnog pravnika i povjesničara. Tako je na primjer Ivan Kukuljević Sakcinski, povjesničar, književnik i političar, za radove Marka Laura Ruića naveo:

"Ovo je, po mom sudu, najbolje historičko djelo što ga je poslije Lucija ikoji Dalmatin napisao, jer je sačinjeno kritičkim umom i poštenim domoljubnim srcem, bez svakog laskanja i bez ikakve strasti." Priznanje mu je odao i Vicenzo Dandolo, generalni providur Dalmacije. Kada je proučio spis jednog sudskog predmeta u kojem je sudjelovao Ruić, Dandolo je zapisao: "Riječ ovoga vrijedi više od tisuća"

Zahvaljujući Ruiću, do suvremenog doba, u prijepisu i obradi ostali su sačuvani brojni dokumenti o prošlosti Paga koji su se nalazili u Gradskom arhivu Paga koji je uništen u požaru. Bez brojnih isprava koje je iz arhiva preuzeo Ruić, danas bi bilo gotovo nemoguće proučavati neka razdoblja paške prošlosti.

Marko Lauro Ruić rođen je u Pagu, u uglednoj plemićkoj obitelji, 22. listopada 1736. godine. Otac Marka Laura Ruića bio je Frane Ruić, a majka mu je bila Laura Mirković. Majku nikada nije upoznao jer je umrla pri porodu. Na dan rođenja krstio ga je svećenik Nikola Portada iz obitelji s kojom je kasnije bio povezan tazbinskim srodstvom. Plemićka obitelj Ruić živjela je u palači na rivi, nedaleko mosta. Otac Marka Laura Ruića, Frane Ruić, je u Veloj ulici kupio palaču koju je, kao miraz, poklonio kćerki pri njenoj udaji i koja je tako postala vlasništvo plemićke obitelji Portada. Kćerka Marka Laura Ruića udala se na Rabu i u Pagu danas nema njegovih nasljednika.

U Pagu je 1990. godine utemeljen Centar za kulturu "Marko Lauro Ruić" koji je iste godine u Gradskoj vijećnici organizirao izložbu "Prošlost Paga" na kojoj su bili postavljeni crteži i vedute Paga koje je izradio Marko Lauro Ruić. Također, bili su izloženi i njegovi zapisi o nastanku grada Paga. Izložbu je posjetio velik broj ljudi iz Paga, ali i veliki broj studenata povijesti iz Zadra i Zagreba. U Pagu je,15. listopada 1996. godine, održan dvodnevni znanstveni skup u prigodi 260. obljetnice rođenja Marka Laura Ruića. U sklopu znanstvenog skupa, u Gradskoj vijećnici bila je postavljena izložba izvornih radova Marka Laura Ruića, što je bio velik kulturni događaj. No, izložba je prošla gotovo nezapaženo. Drugog dana skupa, na rodnoj kući Marka Laura Ruića, otkrivena je spomen ploča.

Marko Lauro Ruić je pohađao studij filozofije u riječkom Isusovačkom zavodu sv. Vida, a civilno i kanonsko pravo doktorirao je u Padovi. Od 1761. godine bio je javni bilježnik, od 1762. godine kancelar, a 1779. imenovan je za savjetnika ninske komune. Od1798. do 1807. godine bio je kotarski sudac. Gotovo cijeli svoj radni vijek Ruić je proučavao crkvenu i političku povijest grada i otoka Paga. Napisao je velik broj djela, a većina onoga što je napisao ostala je u rukopisu. Jedno od posebno važnih njegovih djela je "Rodoslovlje svih plemenitih obitelji grada Paga", izvornog naziva "Blasone Genealogico di tutte le Famiglie Nobili della Città di Pago" iz 1784. godine, koje sadrži genealogije i grbovnike paških plemićkih obitelji. U Plemićko vijeće grada Paga primljen je 16. srpnja 1752. godine, a 9.veljače1760. godine postao je javni bilježnik.

Marko Lauro Ruić se 14. travnja1763. godine oženio za Klaru Giadruleo Jadrulić. Godinu dana kasnije dobili su kćer jedinicu Lauru Pacifiku. Ruić je 18. srpnja1762. godine izabran za kancelara ninske komune. Svoju prvu knjigu "Notizie storiche della citta di Pago", Ruić je napisao 1773. godine, a 1778. godine napisao i prvi dio knjige "Questionis inter canonicos Paghensis", o životu i djelu paških kanonika i zbornog kaptola. "Constitutiones", prijepis Zbirke isprava paškog Kaptola od 13. do 16. stoljeća napisao je 1792. godine. Opat Ivan Antonije Gurat je u nepotpunom prijepisu sačuvao zbirku Ruićevih isprava "Legum, statutorum, privilegiorum". U prijepisu iz 1862. godine sačuvani su "Frammenti storici". Mnoga djela Marka Laura Ruića nisu sačuvana ili se ne zna gdje se nalaze.

Marko Lauro Ruić umro je u Pagu 9. veljače 1808. godine i pokopan je u Zbornoj crkvi Marijina Uznesenja.