Državni ured za reviziju utvrdio je kako Hrvatska nema dostatnu opremu za sprječavanje i ograničavanje onečišćenja mora većih razmjera.
Ured je to utvrdio nakon obavljene revizije učinkovitosti
Upravljanja intervencijama kod iznenadnih onečišćenja u
Jadranskom moru od 2017. do 2019. godine.
U tom razdoblju nije bilo većih onečišćenje mora,
a od 2000 metara kubnih ili više najveće se dogodilo u
lipnju 2018. u Raškom zaljevu kod Plomina, kada je u
more isteklo oko osam metara kubnih goriva za
ukrcaj pogonskog goriva na teretni brod koji je plovio pod
zastavom Libanona.
Najznačajnija akcija sprječavanja onečišćenja mora poduzeta je u
lipnju 2018. kod havarije turskog broda Haksa u splitskom
arhipelagu. U strojarnicu broda, koji je prevozio magnezit,
prodrlo je more i prijetilo mu je potonuće, no ronilac je
uspio varenjem privremeno sanirati pukotinu na brodu te je
otegljen u brodogradilište Trogir.
Ministarstvo mora djelomično učinkovito u
upravljanju intervencijama
Upravljanje intervencijama kod iznenadnih onečišćenja u
Jadranskom moru u nadležnosti Ministarstva mora Ured je
ocijenio djelomično učinkovitim.
Naveo je nekoliko razloga za to: Hrvatska nema dostatnu
opremu za sprječavanje onečišćenja mora većih razmjera, ne
postoji tvrtka ili institucija koja provodi akreditiran program
edukacije, ne ažurira se popis pravnih osoba i obrtnika
registriranih i ovlaštenih za intervencije.
U Uredu za reviziju kao neučinkovitost u upravljanju
intervencijama na moru navode i prevelik raspon (do 2000 m³)
razlivenog ulja u moru za djelovanje županijskih operativnih
centara.
Ističuću da se oprema i brodovi za intervenciju kod
onečišćenja velikih razmjera trebaju osigurati na razini države,
a da Ministarstvo mora treba sustav upravljanja intervencijama
razvijati u suradnji s Ministarstvom obrane kako bi sustav
bio što učinkovitiji, a oprema i brodovi bolje iskorišteni.
Uz Ministarstvo mora, predmet interesa Ureda bile su i
Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija, a upravljanje
intervencijama u njihovoj nadležnosti ocijenio je učinkovitim, s
tim da ih treba poboljšati.
Za Splitsko-dalmatinsku županiju utvrdio je, primjerice, da nije
izrađen dokument o procjeni rizika i osjetljivosti okoliša od
onečišćenja mora.
Procjena rizika za Primorsko-goransku županiju, koju je 2011.
izradio Pomorski fakultet u Rijeci, pokazala je da se u područja
visoke vjerojatnosti onečišćenja mora ubrajaju Liburnija (grad
Opatija te općine Lovran i Mošćenička Draga) i Riječki zaljev,
južne obale Cresa i otoci lošinjskog arhipelaga.
Područja srednje vjerojatnosti onečišćenja su zapadna obala otoka
Krka te obala Tramontane (otok Cres), a niske područja obalnog
ruba Velebitskog kanala i Kvarnerića.
Analizirajući učinkovitost upravljanja intervencijama kod
iznenadnih onečišćenja Ured je utvrdio da planom
intervencija nije određen način na koji koncesionari luka posebne
namjene i lučke uprave trebaju sudjelovati u provedbi tog plana,
da se popis tvrtki i obrta registriranih za intervencije nije
redovno ažurirao.
Utvrdio je i da nije propisana stupnjevana procedura
djelovanja, nije se vodio dnevnik djelovanja za sva
onečišćenja, županijski planovi intervencija ne se aktiviraju za
manja onečišćenja mora i havarije brodova i brodica.
Ured je iznio svoje prijedloge kako sve to ‘popraviti’.
U dvije godine pet milijuna putnika više
Analizom učinkovitosti Ured je podsjetio i na značajke Jadranskog
mora koje je pretežno zatvoreno i kao takvo izrazito ekološki
osjetljivo.
Gospodarska aktivnost u njemu kontinuirano se povećava, što
dovodi i do porasta pomorskog prometa.
Tako se, primjerice, broj brodova s opasnim i štetnim tvarima sa
1259 u 2017. godini ‘popeo’ na 2118 u 2019. godini, u 2017. u
hrvatskim je lukama prevezeno 37,8 milijuna putnika, u 2019. pet
milijuna više, njih 42,8 milijuna.
Povećan promet sa sobom nosi veći rizik za onečišćenje morskog
okoliša zbog pomorske nezgode, ispuštanja onečišćenih voda,
odlaganja industrijskih otpadaka.
Također, povećan je rizik za morski okoliš kod istraživanja
i iskorištavanja morskog dna i podzemlja. Potencijalna
onečišćenja velikih razmjera u Jadranskom moru mogu dovesti do
velike gospodarske i ekološke katastrofe za Hrvatsku, upozorava
Državni ured za reviziju.
