Što bi teksaški Exxon Mobil Corporation, vodeća svjetska naftna kompanija i najveći prerađivač nafte na svijetu, korporacija koja godišnje uprihodi gotovo 500 milijardi dolara i u rezervama ima više od 70 milijardi barela nafte - što bi, dakle, takvoga diva motiviralo na poslovanje u Hrvatskoj?

Pitanje je to koje se intenzivno u hrvatskoj javnosti vrti još otkako je, krajem travnja, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak bio u službenom posjetu SAD-u, gdje se susreo i s predstavnicima ExxonMobilea. Za hrvatske medije ministar je tada izjavio kako su predstavnici te kompanije zainteresirani za istraživanje i eksploataciju plina i nafte u našem dijelu Jadrana, te kako će se u natječajima sudjelovati i ExxonMobile. Uvjet za dolazak ne samo ove nego i drugih velikih kompanija bila je izmjena zakona, kako bi se investitorima olakšala realizacija poslovnih interesa. U konačno ispunjavanje tog uvjeta krenulo se prije koji dan, kad je Vlada u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, piše Slobodna Dalmacija.

 Namjera je zakon donijeti što prije kako bi se i natječaj što prije raspisao. No nitko, zapravo, ne zna što krije hrvatsko podzemlje, prije svega jadransko podmorje. Jedni vjeruju da tu nema bogzna kakvih zaliha nafte i plina, jer da ima - logika im je - odavno bi velike kompanije izbušile dno Jadrana. No, i da su htjele, strane kompanije dosad nisu imale interesa ući u Hrvatsku pod uvjetima koji su im bili ponuđeni. Kako se sad situacija mijenja, 'na svoje' dolaze oni drugi, koji tvrde da pod Jadranom ima golemih rezervi nafte. Podatke o potencijalnim golemim podmorskim nalazištima sadrži i znanstveni rad 'Procjena naftno-geološkog potencijala periplatformnih klastita duž jugozapadnog ruba dinaridske karbonatne platforme' koji su 2010. godine objavili Sanjin Grandić, umirovljeni diplomirani inženjer geologije, te inženjeri Ivan Kratković i Igor Rusan.

U radu je izneseno da se 'ukupni naftnogeološki potencijal može procijeniti 2 - 3,3 milijarde kubičnih metara ekvivalenta nafte, odnosno 386 do 524 milijuna metara kubnih uvjetno pridobivih rezervi'. I na predavanju u listopadu 2012. godine održanom u HAZU, inženjer Grandić je iznio kako je inženjer Rusan 'na temelju 11 interpretiranih seizmičkih profila učinio procjenu pridobivih maksimalnih rezervi kubnih metara pornog volumena. Proračunao je da taj volumen u barelima nafte iznosi 2,87 milijardi barela'.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.