#ekologija
Slovenija, Hrvatska i Italija potpisale zajedničku izjavu o zaštiti Jadrana
Ministri vanjskih poslova Slovenije, Hrvatske i Italije potpisali su u srijedu na Brdu kod Kranja zajedničku izjavu o zaštiti sjevernog Jadrana, nakon plenarnih razgovora o zajedničkoj suradnji na tom području.
Kako je nakon potpisivanja izjavio domaćin susreta, slovenski ministar Anže Logar, u razgovorima s hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom i i talijanskim Luigijem di Maiom prihvaćeni su zaključci o jačanju suradnje triju država u zaštiti Jadrana, što po njegovim riječima predstavlja temeljni okvir za jačanje suradnje na područjima od zajedničkog interesa.
Dogovor o suradnji i potpisanu izjavu Logar je nazvao "velikim
uspjehom" diplomacija svih triju zemalja i izrazom spremnosti na
suradnju.
S velikim optimizmom gledamo u budućnost, rekao je Logar na
zajedničkoj konferenciji za novinare. Dodao je da se govorilo i o
suradnji sjevernojadranskih luka, zajedničkoj promociji
jadranskog plovnog puta, plavom gospodarstvu i mogućnostima za
bolju prometnu i gospodarsku suradnju na Jadranu, te
nastupu prema trećim tržištima.
"Jadransko more nas povezuje i nalaže nam odgovornost da ga zajedno zaštitimo," navelo je u priopćenju prigodom trilateralnog sastanka i potpisivanja izjave slovensko ministarstvo vanjskih poslova.
Zajednička trilateralna izjava o suradnji u sjevernom Jadranu odnosi se na područje prometa, plavog gospodarstva i zaštite okoliša, na što su se njenim potpisivanjem obvezale sve tri države, kazao je nakon sastanka s talijanskim i slovenskim kolegom hrvatski ministar Goran Grlić Radman.
Hrvatski je ministar posebno pozdravio zajedničke napore na definiranju i zaštiti tzv. bio-zona u Jadranu, te čuvanju i zaštiti morskih područja općenito.
Grlić Radman posebno je iskoristio priliku da Italiji i Sloveniji zahvali na solidarnosti i pomoći koje su pokazale nakon potresa u Zagrebu, a onda i onog katastrofalnog u Petrinji.
Do potpisivanja zajedničke izjave, koja je prije toga pripremana na tehničkoj razini, došlo je nakon više susreta na ministarskoj i drugim razinama između triju država, nakon što su lani Hrvatska i Slovenija najavile proglašenje svojih isključivih gospodarskih pojasa (IGP), što je početkom veljače Hrvatska i realizirala, dok je u Italiji proglašenje još u proceduri.
Hrvatska i Slovenija uključile su, prilikom najava o proglašenju
isključivih gospodarskih pojaseva u Jadranu, u konzultacije o tom
pitanju i Sloveniju, koja prema međunarodnom pravu nema to pravo,
što je Ljubljana ocijenila pozitivnim potezom Zagreba i
Rima.
Hrvatski sabor je početkom veljače jednoglasno proglasio
Isključivi gospodarski pojas (IGP) Republike Hrvatske u
Jadranskom moru. Njime je u odnosu na Zaštićeni
ekološko-ribolovni pojas (ZERP) proglašen 2003. godine,
Hrvatska stekla dodatna prava izgradnje umjetnih otoka te
korištenja snage mora, vjetra i struja na tom području, u skladu
s UN-ovom Konvencijom o pravu mora( UNCLOS).
Na svom prethodnom sastanku vezanom na proglašenje gospodarskih pojaseva Hrvatske i Italije na Jadranu, održanom 19. prosinca lani u Trstu, šefovi diplomacija Hrvatske, Slovenije i Italije usvojili su zajedničku izjavu po kojoj dijele viziju mora kao mosta koji ujedinjuje sve narode ovog područja te kao izvora napretka za sve. Tada su se suglasili da Jadran kao zatvoreno more s intenzivnim prometom i ranjivim ekosustavom treba integrirani pristup zaštite okoliša i održivi razvoj.
Proteklih mjeseci slovenska oporba dovodila je u sumnju sudjelovanje slovenske vlade na razgovorima o zaštiti Jadrana, tvrdeći da to dovodi u pitanje rezultat arbitražnog postupka budući da dvije zemlje još imaju otvoreno pitanje granice na moru. Slovenski ministar vanjskih poslova i premijer Janez Janša u više su prilika na to odgovorili da izjava o zajedničkoj suradnji u sjevernom Jadranu ne dovodi u pitanje prava Slovenije na moru kao pomorske države.
U razgovoru za Slovensku televiziju u utorak navečer slovenski šef diplomacije Anže Logar kazao je da je sadašnja vlada, za razliku od prijašnjih, koje su po njegovim riječima podigle pet tužbi protiv Hrvatske i sve ih izgubile potrošivši oko 6 milijuna eura, prošle godine odmah uspostavila dijalog s Hrvatskom. Na taj su način, po njegovim riječima, ponovno uspostavljeni diplomatski kanali, što je razlika u odnosu na prije i pravi put za rješavanje otvorenih pitanja.
Vezane vijesti
-
U ovogodišnjem izdanju ekološkoga projekta „Od izvora do mora“ koji organiziraju Coca-Cola, Konzum, Jutarnji list i Udruga gradova sudjelovat će 30 gradova, među kojima je i Grad Benkovac.
-
Premijer Andrej Plenković u subotu je najavio da će hrvatska vlada u ponedjeljak usvojiti prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa na Jadranu.
-
Državni ured za reviziju utvrdio je kako Hrvatska nema dostatnu opremu za sprječavanje i ograničavanje onečišćenja mora većih razmjera.
-
Nakon potresa, prema talijanskoj seizmološkoj službi, magnitude 5,2 po Richteru u subotu u Jadranskom moru, koji se osjetio i u većem dijelu juga Italije, nema žrtava i prijavljene materijalne štete.
Izdvojeno
-
Prema statistici, u prosjeku dnevno unosimo oko 22 žličice šećera. Ipak, unos ne smije biti veći od 14 jer šećer u velikim količinama uništava naše zdravlje i figuru. Međutim, ako volite slatko, to bi vam moglo biti teško.
-
Talijanski tenisač Jannik Sinner i Španjolac Carlos Alcaraz, prvi i drugi nositelji zemljanog ATP Masters 1000 turnira u Madridu, teškom su mukom prošli svoje prepreke u osmini finala.
-
Proslavljena hrvatska košarkašica Danira Nakić-Bilić bit će uvrštena u Fibinu kuću slavnih na svečanosti koja će biti održana u rujnu ove godine u Singapuru, priopćili su u utorak iz Međunarodne košarkaške federacije (FIBA).
-
Učenice Gimnazije Vladimira Nazora, Nikolina Trninić i Lia Štambuk, juniorke ambasadorice EU parlamenta, predstavljale su svoju školu u Supetru na Braču na vrlo važnom događaju za otok i zajednicu.
Reci što misliš!