Događaji

Potres u Petrinji

Potres će ostaviti i psihološku štetu, potrebna je dugotrajna pomoć

Potres će ostaviti i psihološku štetu, potrebna je dugotrajna pomoć
Marko Prpić/PIXSELL

Osim materijalne, razoran potres donijet će psihološku štetu stanovništvu. Očekuje se razvoj PTSP-a, anksioznih i depresivih poremećaja, ističe psihologinja Anita Lauri Korajlija koja drži da Vlada mora organizirati dodatnu, dugotrajnu psihološku pomoć unutar zajednice.

Razoran potres od prije dva tjedna pogodio je stanovništvo Sisačko-moslavačke županije, ali i drugi put u kratko vrijeme stanovnike Zagreba i okolice.

Lauri Korajlija, izvanredna profesorica Odsjeka za psihologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, u razgovoru za Hinu ističe da strah od potresa nije nužno proporcionalan nastaloj materijalnoj šteti - psihičke posljedice trpe i oni u epidentralnom području, kao i u Zagrebu.

PTSP ponekad razvije i preko 80 posto stanovništva

Dosadašnja psihološka istraživanja utjecaja prirodnih katastrofa na mentalno zdravlje pokazala da takvi događaji ostavljaju brojne psihičke posljedice.

Zabilježeno je da se u nekim zajednicama 15 pa čak do preko 80 posto stanovništva razvije posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), ovisno o tome koliko je potres bio razoran, materijalnim štetama, ljudskim žrtvama, ali i individualnim karakteristikama.

Kaže da na potresom pogođenom području psiholozi u prvom redu očekuju pojavu PTSP-a, anksioznih poremećaja, depresivnosti te porast korištenja psihoaktivnih sredstava i alkohola.

Uz to, simptomi akutnog stresa nakon preživljene traume javit će se naročito kada trenutni val solidarnosti utihne, jer prirodne katastrofe, navodi, vrlo su slične slučajevima smrti u obitelji.

“U prvih nekoliko dana, ožalošćenima svi pomažu, svi su tu, ali oni na kraju ipak ostanu sami”, uspoređuje.

Dodaje da bi Vlada već sada trebala strateški planirati, te zaposliti i osigurati dodatnu psihološku podršku, a kada se jednom kuće i škole obnove, da je psihološka pomoć dostupna unutar zajednice, u svakoj školi, domu zdravlja i bolnici.

“Sasvim sigurno znamo da će ta zajednica trebati veću psihološku brigu nakon ovih događaja, i to ne samo nekoliko tjedana nego dulje”, ustvrdila je.

Život nakon potresa bit će trajno promijenjen

Upitana hoće li se tim stanovnicima, koji trenutno brinu gdje će spavati i jesti, život ikad vratiti u normalu, istaknula je da je potresom pogođeno područje jedna vrlo ranjena zajednica, kojoj će život nakon potresa biti trajno promijenjen.

“Koliko god i kada god se grad i domovi obnove, to će biti drugačije okruženje i drugačija zajednica” poručuje, dodajući da je trenutno vidljiva velika solidarnost s ljudima u Sisačko-moslovačkoj županiji, ali da će se u jednom trenutku, ta solidarnost iscrpiti. 

Za povratak u život potresom pogođenih stanovnika, od iznimne je važnosti da se kuće zaista obnove i da to budu pravedni sistemi, “da nešto naučimo iz ranijih pogrešaka”, govori.

“Vrlo je važno da Vlada preuzme taj dio. Ukoliko se to ne dogodi, stanovnicima će se javiti osjećaj nepravde, da su zaboravljeni, da im se puno obećava, što može izazvati cijeli niz dodatnih psiholoških problema”, kaže psihologinja.