Sindikat novinara Hrvatske (SNH) i Hrvatsko novinarsko društvo na Međunarodni dan ljudskih prava u četvrtak su akcijom #imašpravona upozorili na degradaciju novinarstva ističući 72 problema – od nedostatka medijske strategije, napada, prijetnji i tužbi protiv novinara do prekarnih uvjeta rada.

Prosvjednom akcijom HND i SNH još jednom su upozorili na degradaciju i ponižavanje hrvatskih novinara i medija, a isticanje 72 točke – problema simboličko je povezivanje s brojem godina od kada je prihvaćena Opća Deklaracija o ljudskim pravima 10. prosinca 1948.

''Posebno naglašavamo dva stavka povelje, a to su sloboda izražavanja i pravo na jednaku naknadu za rad'', kazala je predsjednica SNH Maja Sever ispred zagrebačkog Novinarskog doma. Dodala je i kako su o slobodi izražavanja i slobodi govora ispisali 72 točke kao podsjetnik na stanje u medijima u Hrvatskoj, a pogotovo na teško stanje novinara izdvojivši posebno problem podizanja tužbi zbog objavljenih tekstova.

''Možemo reći da je Hrvatska ogledni primjer tzv slapp tužbi – tužbi koji se koriste da bi se zastrašivalo, pritiskalo i egzistencijalno ugrožavalo novinare i one ljude koji pišu istinu. Ponekad tužitelji i ne očekuju da će dobiti, ali u sudskim procesima novinari su iscrpljeni zbog troškova, a neki mediji dovedeni čak na rub opstanka'', kazala je Sever.

Upozorila je i na neaktivnost vlastodržaca u reguliranju medijske scene dodavši kako su nadležnom Ministarstvu kuture ''dodali riječ i mediji, ali nema prave ideje kako pomoći''.

Dugogodišnje političko ignoriranje medija i totalni manjak medijskih politika već desetak godina urušava sektor, erodira njegovu javnu funkciju i ne uspijeva informirati javnost. Akutne financijske injekcije Vlade u nacionalne medijske sektore ove godine dokazale su da je situacija u medijima dosegla kritičnu točku i da se mora promijeniti, ističu u HND-u i SNH. Dodaju i kako su u mnogim medijima poslodavci neprijateljski nastrojeni prema osnivanju sindikata u svojim redakcijama, čime izravno krše odredbe Opće deklaracije o ljudskim pravima.

''Prosvjednom akcijom upozoravamo na stanje u medijima koji su izloženi napadima, nesigurnim uvjetima, izostanku političke volje da se osigura 'sloboda traženja, primanja i širenja informacija', koji je vidljiv u neprihvaćanju da se uvaži mišljenje struke pri donošenju zakonskog okvira, izostanku nacionalnoga kolektivnog ugovora podrške kolektivnom pregovaranju u sektoru'', ističe se u zajedničkom priopćenju.

''Naša uloga novinara naš je odaziv pozivu da se borimo za javno dobro, za one čiji glas ne dopire do šire javnosti. Mediji su danas degradirani i poniženi, baš kao što je to sudbina i drugih vrijednosti iz Deklaracije ljudskih prava. Mi mediji samo smo simptomi stanja bilo koje demokracije, njezin pregled i ogledalo. Unatoč jamstvu da "svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja" u mjeri u kojoj to ne krši prava drugih, naša prava na slobodno izražavanje sve više bivaju ograničena pravom elita da im se nitko ne miješa u djelovanje'', zaključuje se u zajedničkom priopćenju.