Famozni GDPR danas je stupio na snagu.

Osobni podaci građana trebali bi biti zaštićeniji no prije, no što to znači za dva aktualna referendumska procesa, Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj? Prikupljanje potpisa, koje znači i ostavljanje osobnih podataka poput OIB-a, traje do nedjelje. Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) za tportal su objasnili da se uvođenje GDPR-a reflektira na prikupljanje potpisa za referendume
Građani koji do nedjelje misle dati svoj potpis i OIB za raspisivanje referenduma neće morati davati dodatnu suglasnost za korištenje i obradu njihovih podataka organizatorima.

‘Birači koji se izjašnjavaju o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma dobrovoljno daju svoje osobne podatke, s obzirom na to da se osobno potpisuju. Navedenim činom su ujedno dali privolu za obradu osobnih podataka u točno određenu svrhu te nije potrebno davanje nikakvih dodatnih privola, osim ako se podaci koriste za neku drugu svrhu, različitu od prvotno prikupljene (izjašnjavanje za referendum)’, pojašnjavaju iz AZOP-a.

zakomplicirati
Kako je prikupljanje potpisa za referendume počelo prije gotovo dva tjedna, ono se na isti način može nastaviti i nakon današnjeg dana i stupanja na snagu GDPR-a.

Ipak, iz AZOP-a naglašavaju kako u ‘konkretnom slučaju organizatori referenduma građanima koji daju svoje potpise s OIB-om trebaju pružiti sve informacije o aspektima obrade osobnih podataka, odnosno informirati ih tko, kako, na koji način, zbog čega i koliko dugo čuva njihove podatke te prosljeđuje li ih trećim osobama, koja su njihova prava i na koji način ih mogu ostvariti’.

Sve te informacije moraju građanima biti pružene u sažetom, transparentnom, razumljivom i lako dostupnom obliku, uz uporabu jasnog i jednostavnog jezika’, kažu iz AZOP-a. Iz toga proizlazi da ne moraju nužno biti pisane.

Uredba koja je danas stupila na snagu predviđa i sankcije prema članku 83. ‘Ukoliko dođe do povrede prava ili nepoštivanja obaveza, prekršitelji će biti sankcionirani upravnim novčanim kaznama koje će se izricati uz mjere ili umjesto drugih mjera, poput upozorenja, opomena, zabrana, ograničenja itd.

Prilikom izricanja kazni vodit će se računa da je sankcija razmjerna, učinkovita i odgovarajuća, a kod konkretnog iznosa morat će se uzeti u obzir jedanaest kriterija poput prirode, težine i trajanja kršenja, vrste krivnje, mjera ublažavanja štete, prijašnjih kršenja, tehničkih i organizacijskih mjera primijenjenih u obradi podataka itd.', poručuju iz AZOP-a, prenosi Tportal.