Očekuje se da će potražnja za vodom do 2050. porasti za gotovo jednu trećinu zato što raste i broj stanovnika na Zemlji, navodi se u UN-ovom izvješću o upravljanju svjetskim vodama za 2018.

Kako bi se osiguralo dovoljno vode za piće, uzgajanje usjeva, proizvodnju električne energije i za druge svrhe, vlade i poduzeća trebali bi raditi u skladu s prirodom jer ona kontrolira vodeni ciklus, kaže se u izvješću objavljenom uoči svjetskog dana voda 22. ožujka.

Uključivanje više zelenog prostora u gradove, očuvanje močvara i poljoprivreda koja tlo ostavlja zdravim primjeri su "rješenja u suradnji s prirodom". 

Takva rješenja također mogu pomoći u zaštiti ljudi od poplava, suša i drugih ugroza povezanih s vodom. 

Potražnja za vodom raste kako se globalno stanovništvo širi i planet zagrijava, a kvaliteta i pouzdanost opskrbe u padu je, upozorava se u UN-ovom izvješću.

Direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay, koja je koordinirala izvješće, kazala je: "Ako ništa ne učinimo oko pet milijardi ljudi živjet će na područjima s teškim pristupom vodi do 2050". 

Očekuje se da će potražnja za vodom narasti za gotovo jednu trećinu do 2050., rekao je u izvješću Gilbert Houngbo, voditelj UN-ove agencije za vodu.

Činjenice o korištenju vode i rizici od previše ili premalo vode

Globalno korištenje vode je poraslo u zadnjih stotinu godina i postojano raste jedan posto godišnje zbog povećanja broja stanovnika, ekonomskog razvoja i promjena u obrascu potrošnje.

Korištenje vode u kućanstvima čini oko 10 posto globalnog korištenja vode i očekuje se da će znatno narasti do 2050., posebice u Africi i Aziji gdje bi se potražnja u domaćinstvima mogla više nego utrostručiti.

Globalna potražnja za poljoprivrednim proizvodima i električnom energijom, gdje se koristi puno vode, mogla bi porasti za 60 posto i 80 posto do 2025.

Na poljoprivredu otpada oko 70 posto svog korištenja vode širom svijeta. Navodnjavanje se smatra glavnim pokretačem iscrpljivanja podzemnih voda.

Diljem svijeta 3,6 milijardi ljudi, ili gotovo pola globalnog stanovništva, živi u područjima gdje postoji rizik od nestašice vode barem jedan mjesec godišnje, a gotovo tri četvrtine njih su u Aziji. Ta bi brojka mogla narasti na 4,8 milijardi do 5,7 milijardi ljudi do 2050.

S oko 4600 prostornih kilometara godišnje, globalno korištenje vode već je gotovo blizu maksimalnih održivih razina. 

Od 90-ih godina zabilježeno je pogoršanje onečišćenja vode u gotovo svim rijekama u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.

Oko 80 posto industrijskih i općinskih otpadnih voda ispušta se u okoliš, što rezultira pogoršanjem sveukupne kvalitete vode sa štetnim učincima na zdravlje i ekosustave.

Otprilike 30 posto globalnog stanovništva živi na područjima koja redovito pogađaju poplave ili suše.

Predviđa se da će broj ljudi kojima prijete poplave porasti s 1,2 milijarde danas na oko 1,6 milijardi 2050.