Novi Zakon o zaštiti životinja nalaže da svaka županija treba imati barem jedno sklonište s minimalno 50 mjesta za životinje. Lokalne zajednice dužne su pomoći skloništima i tako što najkasnije do 30. lipnja 2018. moraju provjeriti jesu li svi psi na njihovu području mikročipirani.

U organizaciji Mreže za zaštitu životinja, koju vodi udruga Prijatelji životinja, 18. studenoga 2017. u Skloništu za nezbrinute životinje grada Zagreba u Dumovcu održan je prvi sastanak skloništa koja su sada sva no kill s obzirom na to da novi Zakon o zaštiti životinja ne dopušta usmrćivanje napuštenih životinja. 
 
Dr. vet. med. Tatjana Zajec, voditeljica skloništa u Dumovcu, predstavila je rad tog najstarijeg no kill skloništa u Hrvatskoj te bogat program skloništa na promociji udomljavanja i edukacije. Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja, govorio je o novostima u Zakonu o zaštiti životinja vezanima uz rad skloništa za napuštene životinje. Govorilo se je i o budućem Pravilniku o skloništima koji je trenutačno u izradi i koji je nužan za dobro poslovanje svih skloništa.

Hrvoje Harač iz osječkog skloništa Udruge Pobjede izabran je za predstavnika skloništa u povjerenstvu za zaštitu životinja koje propisuje Zakon o zaštiti životinja. Udruga Pobjede prošla je proces od preuzimanja nefunkcionalnog i zapuštenog skloništa do njegova pretvaranja u mjesto na ponos grada Osijeka, koje svakodnevno udomljava životinje, prima volontere i educira građane. Kako put nije bilo lagan, a i s obzirom na to da su još mnogi izazovi pred njima, njihov predstavnik moći će predstavljati probleme i rad svih skloništa koja sada zajedničkim snagama trebaju pobijediti neodgovornost onih koji napuštaju životinje.

Novi Zakon o zaštiti životinja nalaže da svaka županija treba imati barem jedno sklonište s minimalno 50 mjesta za životinje. Županije u kojima ga nema i u kojima nema dovoljno smještajnog kapaciteta moraju ga osnovati najkasnije do kraja 2018. godine. Zakon propisuje i da sve lokalne zajednice moraju sudjelovati u financiranju skloništa, kao i u svim programima prema propisanim odredbama u čemu im skloništa mogu uvelike pomoći. 

Lokalne zajednice dužne su pomoći skloništima i tako što najkasnije do 30. lipnja 2018. moraju provjeriti jesu li svi psi na njihovu području mikročipirani. Zakon lokalnim zajednicama pruža i mogućnost propisivanja obavezne kastracije, što također može pomoći skloništima. 

Svako od skloništa sudjelovat će i u radu koordinacijskih radnih skupina koje treba osnovati svaka županija kako bi suradnjom i dogovorom radila na provedbi Zakona o zaštiti životinja. Dosadašnje iskustvo pokazalo je da su se problemi rješavali tamo gdje se je Zakon provodio, a sada ta pozitivna iskustva treba primijeniti u cijeloj državi.

Zakonske odredbe usmjeravaju skloništa na zbrinjavanje, kastraciju, oglašavanje i udomljavanje životinja, kao i na sudjelovanje u edukaciji građana. Stoga ne samo da više nema ubijanja životinja u skloništima već ona nose važnu ulogu u sustavu promocije udomljavanja životinja umjesto kupnje, kao i sprječavanja neodgovornosti građana. 

Da se fluktuacija u skloništima može odvijati dokazuju skloništa koja već godinama ne ubijaju životinje i iza sebe imaju veliko iskustvo u oglašavanju te tisuće udomljenih životinja. Novi Zakon o zaštiti životinja, ako se odmah krene u njegovu provedbu, pruža mnogo mogućnosti za bolju zaštitu životinja, uštedu te dugotrajnu korist za građane i životinje.