tko je kriv
Građani sve gladniji, a političarima puna usta o pločama: jesmo li se uopće okrenuli budućnosti?
Jesmo li se nakon pet godina usmjerili budućnosti ili još živimo u prošlosti? Jedni priznaju odgovornosti za nimalo idealno stanje u zemlji, drugi pak krivnju prebacuju na druge
Gotovinina prva poslanica nakon izlaska na slobodu: rat pripada povijesti - okrenimo se budućnosti, punih pet godina često je citirana poruka.
"Kako gledate na to jesmo li se uistinu okrenuli toj budućnosti? Jesmo. Zadovoljni ste kakvo je sad stanje? Uvijek može bolje", kazao je svojedobno umirovljeni general Ante Gotovina.Od kopanja smeća sigurno može bolje - jer neimaština i glad hrvatska su stvarnost.
Tko je za nju kriv?
"Svi na političkoj sceni su suodgovorni, ali ne samo politika nego i mediji u svim sferama društva. Svakako se trebamo okrenuti budućnosti ne zaboravljajući nađu turobnu prošlost zahvaljujući kojom smo tu", smatra Milijan Brkić (HDZ), zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Sabora.
Bez ideoloških prepucavanja i raspravljanja - očito ne ide. Dok su građani sve gladniji, političarima su puna usta priča o pločama. Narodu je toga dosta, prenosi RTL.
"Svi su odgovorni koji su bili na vlasti zato što situacija nije bolja. Po meni je godina 2016. ta koja nas je puno vratila unatrag, a tome su pridonijeli Karamarko i društvokoje je on doveo, mi vidimo primjerice na Hasanbegoviću da pričaju o godinama koje su ostale iza nas", smatra SDP-ov saborski zastupnik Gordan Maras (SDP).
I dok političari prebacuju krivnju jedni na druge, stastistike kažu da je državu do 2016. napustilo oko 125 tisuća ljudi, no stvarna brojka još je dramatičnija.
"Mi se ne osjećamo odgvornim, mi smo bili na vlasti jedan vrlo kratak period", kazao je Nikola Grmoja (Most), saborski zastupnik.
Mito i korupcije s jedne strane, a s druge blokirani, ovršeni i nezaposleni.
"U saboru kad se raspravlja kada krenu strelice desnih prema lijevima, oni su svi isti, onda je veselo kada se govori o ustašama i partizanima, a kad se govori o ovakvim stvarima kao danas onda je žamor i nitko ne sluša", komentirao je Goran Aleksić(SNAGA).
No i građane rijetko tko sluša, a još rjeđe pita. Svoj glas za kvalitetno i moderno obrazovanje odavno su dignuli.
"Mislim da gledamo u budućnost i meni je zapravo drago da smo jučer, kada se slavilo oslobođenje generala, mi smo baš jučer promovirali program uvođenja informatike, to je sigurno pogled u budućnost, ali simboličan", izjavila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
A bolje budućnosti nema dok politika na prvo mjesto ne stavi građane, umjesto vlastitih interesa.
Vezane vijesti
-
Kosovo je 17. veljače 2008. jednostrano proglasilo neovisnost i od tada steklo međunarodno priznanje 110 zemalja, iako se tome Beograd žestoko protivio
-
-
-
Izdvojeno
-
Prema statistici, u prosjeku dnevno unosimo oko 22 žličice šećera. Ipak, unos ne smije biti veći od 14 jer šećer u velikim količinama uništava naše zdravlje i figuru. Međutim, ako volite slatko, to bi vam moglo biti teško.
-
Talijanski tenisač Jannik Sinner i Španjolac Carlos Alcaraz, prvi i drugi nositelji zemljanog ATP Masters 1000 turnira u Madridu, teškom su mukom prošli svoje prepreke u osmini finala.
-
Proslavljena hrvatska košarkašica Danira Nakić-Bilić bit će uvrštena u Fibinu kuću slavnih na svečanosti koja će biti održana u rujnu ove godine u Singapuru, priopćili su u utorak iz Međunarodne košarkaške federacije (FIBA).
-
Učenice Gimnazije Vladimira Nazora, Nikolina Trninić i Lia Štambuk, juniorke ambasadorice EU parlamenta, predstavljale su svoju školu u Supetru na Braču na vrlo važnom događaju za otok i zajednicu.
Reci što misliš!