Hrvatska je već niz godina u vrhu Europske unije po riziku od siromaštva s kojim je suočena petina stanovnika. U predstojećoj kampanji u fokusu bi trebali biti gorući problemi prezaduženosti i nezaposlenosti, a njihovo rješavanje u vrhu stranačkih predizbornih programa, poručuju iz Hrvatske mreže protiv siromaštva.

 

Lice i naličje Hrvatske nedavno je otkrila statistika Fine. Kraj svibnja u blokadi je dočekalo gotovo 330 tisuća građana s više od 39 milijardi kuna dugova, većinom prema bankama. I nedavno istraživanja Eurostata navelo je skoro 14 posto stanovnika Hrvatske koji su u 2016. ušli "ozbiljno materijalno ugroženi".

Nešto više od pola milijuna nije imalo za grijanje i režije, a od jednotjednom odmoru samo je moglo sanjati. Podaci su to i Hrvatske mreže protiv siromaštva, govori dopredsjednik Nedjeljko Marković.

‘Jedna petina osoba suočena je da samačko kućanstvo ima manje od 2100 kuna, a četveročlano manje od 4200 kuna. Tada govorimo o dohodovnom siromaštvu. Nažalost, ovi podaci su već godinama slični. Hrvatska je između 19, 20, 21 posto je uvijek u vrhu zajedno s Bugarskom, te još nekim južnoeuropskim odnosno mediteranskim zemljama‘‘.

Udruge i fizičke osobe okupljene u nacionalnu mrežu već dvije godine djeluju na suzbijanju siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj, tražeći i inicirajući konkretne aktivnosti i politike. I to za najugroženije skupine - dugotrajno nezaposlene, osobe s invaliditetom, samce osobito starije.

‘‘Ti podaci govore da je Hrvatska izuzetno siromašna zemlja. Djelomično odgovor nalazimo u slabijim izdvajanjima, negdje oko 21 posto BDP-a za socijalnu zaštitu. Europski prosjek je oko 27, 28 posto BDP-a. Dakle, izdvajamo malo, iako ova sredstva koja se izdvajaju za najsiromašnije su još koliko-toliko dobro pogođena‘‘.

Iako svi imaju formalno jednak pristup ekonomskim i socijalnim pravima, socijalne naknade, kaže Marković, od ionako minimalnih 800 kuna daju se proizvoljno. Apsurd je i niz donesenih dokumenata te nemušto upotrijebljeni milijuni eura. Primjerice, 35 milijuna osiguranih još 2014. od EK za suzbijanje ekstremnog siromaštva.

‘‘To se recimo tiče suzbijanja gladi, osiguravanja materijalnih dobara najsiromašnijim obiteljima. Mi u te dvije i pol godine nismo bili u stanju povući niti kune! Tek sada prije mjesec dana je raspisan natječaj. To je jedna velika sramota, da nismo u stanju povući sredstva koja su na raspolaganju, nego ih povlačimo iz državnog proračuna, pa i ovako mali proračun činimo još siromašnijim. Taj dio je posebno tragičan‘‘, kaže Marković.

Od političke vlasti kao i u Uniji, i građani Hrvatske očekuju preventivno djelovanje i učinkovite programe, od obrazovanja do gospodarstva, kako bi se sve dublji društveni jaz smanjio.

‘‘Naravno, ako ne radite na obrazovanju, ljudima ne dižete prihode, ne omogućavate im poslove, dobro plaćene poslove, ta društvena nejednakost postaje sve veća. To govore i statistički pokazatelji, da onih 20 odnosno 10 posto najbogatijih u Hrvatskoj zarađuje još više. A oni koji su bili pri donjih 10 oni su još siromašniji. Dakle, te razlike će biti još vidljivije‘‘, napominje Marković.

Pomaka u tromom sustavu ipak ima, kaže Marković, na primjeru oporavljanja Grčke i Rumunjske optimistično gledajući na naredne godine u kojima će Hrvatskoj iz eu fondova nekoliko stotina milijuna eura biti upotrijebljeno za borbu protiv siromaštva.

‘‘Evo, nakon ovih par kriznih godina ovi ekonomski pokazatelji jesu bolji. Vidimo da raste i BDP, a to će pratiti vjerojatno i stopu zapošljavanja koja onda automatski smanjuje stopu rizika od siromaštva‘‘, zaključuje dopredsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva.