Ova godina bi mogla biti godina oblice. Budući smo ove zime imali dosta hladnih dana i noći, imat ćemo dobar oplodni potencijal svih maslina, posebno oblica, kaže dr. Ivica Vlatković

Možemo mi govoriti ovo ili ono, ali oblica daje najboje ulje, prokomntirao je jedan od zadarskih maslinara na netom završenom Festivalu maslina u Zagrebu. Pretjeruje?! Možda, ali kad se malo bolje proanaliziraju rezultati nije daleko od istine. Jer i na smotri  na Zagrebačkom velesajmu gdje su sudjelovali maslinari iz svih krajeva Hrvatske, od Istre  do juga Dalmacije, u kategoriji monosortnih ulja oblica je od ukupno 60 odnijela 19 odličja i to 4 zlatne, 11 srebrnih i 4 brončane medalje. 

Dakle, 31,67 posto što je znatno više od svih drugih domaćih sorti. Više i od  rasprostaranjenih Istarske bjelice i buže, ali i od introduciranih sorti kao što su leccino, pendolinu i druge.

Urem vjeran oblici

Imam dobra iskustva sa oblicom, kaže Ante Urem iz Biograda na moru.  Na Festivalu u Zagrebu njegovo ulje osvojilo je zlatnu medalju (91,60 bodova).

 Još bolje se  plasirao  nedavno u Vodicama gdje je na Danima mladog maslinovog ulja Uremovo ulje od oblice ocijenjeno sa visokih 97,57 bodova i osiguralo mu titulu vicešampiona u kategoriji sortnih ulja.  - S toliko bodova u Zagrebu bi bio šampion, govori Urem. Točno, jer  novopečeni šampion Darko Jakomir sa svojim uljem od istarske bjelice osvojio je 97,21 bodova, dakle 30-ak desetinki manje od Uremovog u Vodicama.

Zanimljivo je da je i u jednom i u drugom slučaju ulja ocijenjivala Olea iz Šibenika. Urem misli da je slabijoj ocijeni komuvalo “tramakivanje” ulja iz Biograda u Zagreb i iz Zagreba u Vodice po hladnom vremenu, odnosno zbog naglih promjena temperature što je utjecalo na organoleptička svojstva posebno na voćnost.

- Maslinova ulja ne vole nagle promijene, kaže Urem koji u zaleđu Pirovca ima ima 190 stupi maslina od čega više od 70 posto oblica. Ne tuži se ni na rodnost, iako kaže i kod njega ima mikrolokaiteta gdje prinosi osciliraju, na što po njegovu mišljenju utječe tlo, vremenske prilike pa čak i ruža vjetrova. No,  plodovi u njegom masliniku bili su protekle, za maslinarstvo nepogodne i suviše vlažne sezone,  potpuno zdravi.  - Počeo sam brati 8. listopada i za 10 dana obavio svu berbu, masline odmah preradio i - to je to. Radman dobar, iznad 12 posto, kaže Urem i dodaje:

- U principu idem u berbu kad su masline zrile. Kad se “meso” odavaja od koštice, kaže ovaj maslinar koji u zadnje četiri godne, koliko se natječe na smotrama maslinara redovito osvaja najviša odličja.  - Nemam namjeru ništa mijenjati,  ni precjepljivati. Ostajem vjeran oblici, kaže Ante Urem.

Iskustva Bore Pedića

Iako je u Zagrebu također osvojio zlatnu medalju u istoj kategoriju višestruko nagrađivani maslinar Borislav Bore Pedić iu Zadra, koji na lokaciji Pržine u Smilčiću ima 40-ak stabala oblice, nastavit će s precijepljivanjem.

- Lani sam imao odličan urod, 20 kg po stablu, ali to mi je bila ujedno i prva berba jer su masline tek u sedmoj godini prvi put obilnije rodile. Sa kakvoćom ulja je zadovoljan, ali bilo bi još bolje da zbog opasnosti od muhe nije požurio brati. Bile su još zelene. Oblicu je najbolje brati kad prošara, tamo oko svetog Luke, kaže Pedić, koji osim u Smilčiću ima na više lokacija u rodnoj Pridragi ukupno 300 stabala maslina raznih sorti.

Pedić, kao i većina maslinara ističe da su slabe strane oblice neredovita rodnost i sklonost prema boleštinama, posebno paunovom oku. Ali kad se poklopi dobra klima tj. suha i hladna zima, uz sve ostale parametre, oblica obilato rodi i nadoknadi predhodne slabije rodne godine.

O kakvoći ulja ne dvoji ni poznati zadarski ginekolog i višestruko nagrađivani novigradski maslinar dr. Ivica Vlatković.

Savjeti dr. Vlatkovića

- Iz vlastitog iskustva mogu reći da oblica daje specifičnu voćnost maslinovom ulju. Ako je pobrana u optimalno vrijeme, može se u dobrim, suhim godinama dogoditi ulje nenadmašne kakvoće, ističe Vlatković i dodaje: - Pošto je oblica stolna sorta za nju ne vrijedi pravilo 1/3 zelenih, 1/3 prošaranih i 1/3 jedna zrelih plodova. Osim na škaljevitim i plitkim terenima treba je brati kad počne mijenjati boju u svjetložučkasto zelenu. Kad tek malo prošara po vrhovima.

Dobra kombinacija fenola koji daje gorčinu, pikantnost i izraženu voćnost.. Kad oblice prošaraju i pocrne onda daju veliku slatkoću- izgube fenolne spojeve. Fali gorčine i pikantnosti. Bitne su i klimatske prilike u fazi berbe. Kiša i vlaga ubijaju fenole, ruši se voćnost. Uz sve što sam rekao puno toga ovisi i o mikro lokalitetu ako je oblica na šljunčanim i ocjeditim terenima dat će veću kvalitetu. Oblica traži više sunca od drugih sorata. Zato u svom masliniku ne prenacjepljujem južne palice od oblice, otkriva dr. Vlatković.

On smatra da bi  ova godina mogla biti godina oblice.  - S obzirom na ovu zimu, da smo imali dosta hladnih dana i noći, imat ćemo jako dobar oplodni potencijal svih maslina, posebno oblica. Zašto? Zato što oblica treba preko 1800 sati subinaktivnih temperature ispod 7,2 stupnjeva Celzijusevih u kontinuitetu. Ako se dogodi prodor hladnoće ispod 0 stupnjeva C pa do temperature od -5 do -6 stupnjeva C onda oblica  “ujedom” zime” postiže efekte tih 1800 sati u puno kraćem periodu.

Hladna zima uvijek daje dobar potencijal maslinama. Sve stolne sorte, posebno orkula, daju dobre mirise i voćnost. Orkule ne volu puno vlage. Posebnu kvalitetu daje gdje je kamenjar na rubnim područjima uzgoja. Tamo gdje može nastradati od zime. Optimalno vrijeme berbe 18. listopada, dakle u danima oko svetog Luke, zaključuje dr. Ivica Vlatković.

Uglavnom, tko bude  proveo sve agrotehničke mjere i na vrijeme zaštitio masline od štetnika imat će dobar urod i zdrav plod. A samo od zdravog ploda, ubranog i prerađenog u pravom trenutku moguće je dobiti visokokvalitetno ektradjevičansko maslinovo ulje. Ili, kako reče jedan maslinar, pravo je samo ulje dobiveno od zdravog ploda masline, a sve ostalo je – smeće.

Vlatković: Ne žurite s rezidbom

Savjetujem ljudima da ove godine, posebice oni koji nisu na otocima, svoje masline počmu orezivati tek u mjesecu travnju. Neka najprije naprave sanitarnu rezidbu - maknu suhe i istrošene grančice, a sve ono što bi inače bacali u rezidbi neka ostave ovu godinu. Ili, da grane koje su mislili odstraniti prstenuju da bi ih kada rode  odstranili na jesen.

Neka rezidbu ne požuruju jer u pravilu ovakve zime navuku kasne proljetne mrazeve. Ako napraviš prije rezidbu maslina se probudi i može nastraditi. Maslina se budi čim osjeti škare. Da bi nadoknadila list koji se rezidbom ukloni ona aktivira pričuvne pupove. Aktivira svoje fitohormone i svoje sokove. Preko fitohormona potiče pupove na rast. A ako dođe do proljetnih mrazeva prijeti opasnost od smrzavanja što maslinu može nepovratno oštetiti. Dođe do pucanja kore i izostanka roda, kaže dr. Vlatković