Ako se bolest ne dokaže kao profesionalna, tada sav trošak mora snositi sam radnik

Prema najnovijem izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2006. prijavljeno je samo 98 profesionalnih bolesti koje su uzrokovane izravnim štetnim utjecajem okoliša rada na zdravlje zaposlenika. Autorica izvješća dr. Vlasta Dečković-Vukres upozorila je da je ovo nerealno mali broj prijava, jer su se u drugim europskim zemljama, sa sličnim brojem zaposlenih, prijave profesionalnih bolesti penju na nekoliko tisuća.

"Hrvatska nema ni stotinu prijavljenih profesionalnih bolesti, a taj broj se u odnosu na 2005. čak smanjio, i to za 15,5 posto. Kod nas se radnici jednostavno boje prijavljivati bolesti kako ne bi izgubili posao, a drugi razlog je skupoća dokazivanja bolesti", objasnila je dr. Vlasta Dečković-Vukres.

Naime, zakon obvezuje poslodavca da svakom radniku, koji je obolio na radnome mjestu, ponudi drugo radno mjesto. No, redovito se događa da drugog radnog mjesta nema, stoga radnik gubi posao.
No, još je jedan bitan razlog malog broja prijava profesionalnih bolesti, a to je skupo dokazivanje da je netko obolio na radnome mjestu. Naime, ako se radnik ne dogovori da poslodavac snosi troškove pregleda kojim bi dokazao svoju bolest, onda troškove snosi sam radnik.

Jednom kada se pretragama dokaže profesionalna bolest, svi troškovi pregleda se refundiraju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

No ako se bolest ne dokaže kao profesionalna, tada sav trošak mora snositi sam radnik, a oni se mogu penjati na nekoliko tisuća kuna. No, od iduće godine stanje bi se moglo promijeniti.

Trenutačno se, naime, osniva Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu koji bi ubuduće trebao snositi sve troškove ovih pregleda, tako da se oni neće više neće lomiti preko leđa radnika. Tako je za očekivati porast broja prijava profesionalnih bolesti. Prema najnovijem izvješću za prošlu godinu najveći broj oboljelih bilježi se u prerađivačkoj industriji, poljoprivredi, lovu i šumarstvu, zdravstvenoj zaštiti, te građevinarstvu.

"Nije isto ako isti broj radnika oboli u djelatnosti s velikim brojem zaposlenih, ili pak u profesiji s malo zaposlenih. Tako je prošle godine od profesionalne bolesti obolio samo jedan ribar, no malo je onih koji se time bave, pa je stopa oboljenja velika", rekla je Vlasta Dečković-Vukres.