U Hrvatskoj je sanirano ili zatvoreno samo 28 od 234 odlagališta otpada

Gospodarenje otpadom i dalje je glavni problem zaštite okoliša u Hrvatskoj, prema informacijama udruga za zaštitu okoliša i prema izvješću Europske komisije, prenosi Vjesnik.

U Hrvatskoj je 2007. godine, sanirano ili zatvoreno samo 28 od 234 odlagališta otpada te 217 od 512 ilegalnih odlagališta.

Ilegalna odlagališta te neodgovarajuća legalna odlagališta otpada onečišćuju vode i tlo, te su prijetnja za zdravlje ljudi i životinja.

No, zadnjih godina postignuta su znatna poboljšanja primjenom Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu kojim se uštedjelo se 132.600 tona emisija stakleničkih plinova.

Na livadam se više ne mogu vidjeti plastične boce i ostali otpad.

Zelena akcija smatra da Hrvatska mora hitno uložiti dodatne napore u gospodarenje otpadom kako bi se spriječili mogući eko-incidenti.

'Mislimo da su građani spremni na sortiranje i recikliranje otpada, no država i lokalne vlasti moraju stvoriti uvjete koji bi im to olakšali', kažu Zeleni.

Plaćanje odvoza smeća po količini proizvedenog otpada sigurno bi stimuliralo građane da više sortiraju.

Odlaganje otpada dodatno stoji hrvatske građane 360 milijuna kuna na godinu. S druge strane, recikliranje otprilike 10.000 tona otpada u Europskoj uniji otvara 240 radnih mjesta, a odlaganje tek 10 mjesta.

Hrvatska je, pak, postavila cilj da reciklira 23 posto otpada do 2015.