U Hrvatskoj je od 2002. godine evidentirano 69 žrtava trgovanja ljudima. Prošle godine zabilježeno ih je 15, i to uglavnom hrvatskih državljanki u Švicarskoj. Od 69 žrtava 27 je bilo maloljetno

Premda je Hrvatska dobila pozitivnu ocjenu u godišnjem izvješću State Departmenta o sprječavanju trgovine ljudima, prije svega zbog oštrijih kazni za počinitelje, u Međunarodnoj organizaciji za migracije (International Organization for Migration, IOM), ističu da prava borba u sprječavanju traffickinga tek predstoji.

Trgovanje ljudima, koje je, uz trgovinu drogom, oružjem i prostitucijom, jedan od najunosnijih kriminalnih poslova, gdje se na godinu okrene oko 12 milijardi dolara, godišnje ugrožava temeljna prava četiri milijuna ljudi, od čega su čak 30 posto djeca.

U Hrvatskoj su, i to je ono što nadležne institucije najviše zabrinjava, sve učestalije ilegalne migracije za rad na crno. Stoga je pozornost tih institucija posebno usmjerena na cestogradnju, brodogradnju i turizam, i to na zadarskom, splitsko-dalmatinskom, dubrovačko-neretvanskom te primorsko-goranskom području.

Prema statističkim podacima za 2006. godinu, 5665 stranaca zatečeno je u ilegalnom prelasku granice. Prošle je godine ta brojka uvećana za 20 posto, a najviše takvih osoba dolazi iz država bivše Jugoslavije, u čemu prednjači BiH.

IOM posebice zabrinjava sve veći broj maloljetnika zatečenih u ilegalnom prelasku granice bez pratnje roditelja ili starijih osoba. Ta djeca lako mogu postati žrtve trgovaca ljudima, upozorava i izvješće organizacije »Save the children«.

U vrijeme turističke sezone suočavamo se i s problemom trgovine ženama, odnosno prostitucije, i to najčešće za zabave na jahtama, hotelima... Uz boom noćnih klubova tijekom turističke sezone, paravan za prostituciju i pornografiju su brojne agencije za sklapanje brakova. Djevojke koje brak vide kao bijeg iz bijede lako postaju žrtve trgovaca ljudima. Ponude u kojima se nudi sretna budućnost za mnoge djevojke put je prema životnom dnu.

No, uz trgovinu ljudima za izrabljivanje kroz rad, prostituciju i prosjačenje, sve veći problem je i trgovanje ljudima radi prodaje organa.

Policija je pokrenula mnoge aktivnosti vezane uz prevenciju i suzbijanje traffickinga, prije svega obuku policijskih službenika. To će svoj učinak pokazati kada Hrvatska uđe u Europsku uniju, kada naše granice postanu i granice Unije. A Hrvatska se nalazi na ruti nekoliko puteva trgovine ljudima, dok su žrtve uglavnom iz država obilježenih slabim gospodarskim razvojem - Ukrajine, Bugarske, Srbije, Crne Gore i Rumunjske.

U Hrvatskoj je od 2002. godine evidentirano 69 žrtava trgovanja ljudima. Prošle godine zabilježeno ih je 15, i to uglavnom hrvatskih državljanki u Švicarskoj. Od 69 žrtava 27 je bilo maloljetno. Između četiri i pet posto muškaraca prisiljeno je na radnu eksploataciju. Najstarija žrtva bio je invalid od 62 godine koji je bio prisiljen prosjačiti, dok je najmlađa potencijalna žrtva bilo trogodišnje dijete zatečeno na granici s Italijom u pratnji dvoje odraslih osoba s krivotvorenim ispravama.

"Cjenik" ljudskih organa

• Mozak - 999 eura
• Oko - 275 eura
• Uho - 150 eura
• Pluća - 400 eura
• Bubreg - 250 eura
• Srce - 750 eura
• Jetra - 600 eura
• Želudac - 325 eura
• Udovi - 425 eura
• Koža - 300 eura

Posljedice trgovanja ljudima

• 69 evidentiranih žrtava od 2002. godine
• 15 žrtava u 2007. godini
• 27 maloljetnih žrtava
• 4-5 posto muških žrtava radne eksploatacije