Hrvatska u idućih 15 godina treba uložiti oko 20 milijarda kuna u provedbu Direktiva o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda

Svjetski dan voda, 22. ožujka, ove se godine obilježava pod sloganom "Gospodarenje otpadnim vodama", a prema podacima iz UN-a, više od milijardu ljudi na Zemlji nema stalan pristup zdravoj vodi, stoga je, da bi se još više istaknulo značenje brige o vodi, razdoblje od 2005. do 2015. proglašeno desetljećem voda pod geslom "Voda za život".

Svjetski dan voda proglasila je Opća skupština UN-a 1992., a 2008. godinom borbe za bolje zdravstvene uvjete uporabe vode i odvodnje.

Svrha je do 2015. prepoloviti broj ljudi koji nemaju pristup zdravoj vodi za piće ili si ju ne mogu priuštiti, kao i onih koji nemaju pristup osnovnim sanitarijama.

Hrvatska je po obnovljivim zalihama vode na 5. mjestu u Europi i 42. u svijetu. Uz bogatstvo vode možemo se pohvaliti i činjenicom da još uvijek u mnogim dijelovima Hrvatske pijemo vodu iz slavine, odnosno da je voda iz javnih vodoopskrbnih sustava većinom visoke kakvoće, a površinske i podzemne vode i more su u dobru stanju.

U Hrvatskim vodama ističu da su Hrvatskoj unatoč tome potrebna znatna ulaganja u očuvanje izvorišta pitke vode, sanaciju onečišćivača, spriječavanje ispuštanje onečišćenih voda u okoliš te da bi se u domove dovelo sanitarno ispravnu vodu.

Procjene su, rekao je glavni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husarić, da Hrvatska u idućih 15 godina treba uložiti oko 20 milijarda kuna u provedbu Direktiva o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, oko 13 milijardi kuna u provedbu Direktive o kvaliteti pitke vode, devet milijardi kuna u obranu od poplava te oko 4,5 milijardi kuna u natapanje.

Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Zdravko Krmek rekao je da su godišnja ulaganja u vodno gospodarstvo viša od 2,3 milijarde kuna.

Najavio je da će sredinom ove godine biti donesena strategija upravljanja vodama, a do kraja godine u potpunosti usklađeno zakonodavstvo vodnoga gospodarstva sa onim EU-a.

Postići će se ekonomska cijena vode iz vodoopskrbnih sustava, uzimajući u obzir i socijalno načelo, tako da će se odrediti količina vode potrebna prosječnom kućanstvu i smatrat će se socijalnom, a veća potrošnja ekonomskom kategorijom, istaknuo je Krmek.

Najavio je da će biti učinjeno sve i kako bi se smanjili gubitci vode u vodoopskrbnim sustavima. Istaknuo je da su dugoročni ciljevi strategije povećati opskrbljenost stanovništva pitkom vodom na 90 posto te povećati priključenost stanovništva i gospodarstva na sustave javne odvodnje na 50 posto, odnosno izgraditi sustave odvodnje otpadnih voda za sva naselja s više od 10.000 stanovnika.

Ciljevi su i osigurati dovoljne količine vode za natapanje u poljoprivredi, završiti čišćenje kanala, vlasnički, odnosno tehnički okrupniti sustav javne odvodnje te zaštititi ljude i imovinu od poplava, erozija i bujica.

Danas je u Hrvatskoj na sustave javne odvodnje priključeno 43 posto stanovništva, od toga se pročišćava 23 posto otpadnih voda stanovništva, odnosno 53 posto svih otpadnih voda prikupljenih sustavom javne odvodnje, piše Net.hr.

Prosječna je opskrbljenost stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava u Hrvatskoj 76 posto (2005.), odnosno 3,35 milijuna stanovnika.

Podzemna voda čini oko 90 posto svih zahvaćenih količina voda, dok preostali dio čine površinske voda iz vodotoka i višenamjenskih akumulacija.

Vezano za zaštitu voda i upravljanje otpadnim vodama Husarić je naveo da se Projekt Jadran provodi prema zacrtanoj dinamici - izgrađeno je oko 100 kilometara, a u izgradnji je oko 50 kilometara kanalizacijskih kolektora, 25 crpnih stanica, izgrađeni su uređaji za pročišćavanje otpadnih voda u Opuzenu, Makarskoj, a u tijeku je izgradnja u Omišu, Biogradu i Zadru. Natječaji su objavljeni za Opatiju i Novigrad s pratećim dugim podmorskim ispustima. U pripremi je druga faza tog projekta.

Husarić je istaknuo kako je svijet suočen s mogućom velikom vodnom krizom, čije se posljedice ne mogu točno predvidjeti.

Četvrtina čovječanstva nema sigurnu opskrbu vodom, a polovica rabi vodu sumnjive kakvoće. U mnogim krajevima svijeta ljudi umiru od žeđi, a s druge se strane voda ne samo prekomjerno troši, nego i onečišćuje.

Ipak, stvorena je svijest da je upravljanje vodnim resursima globalan, a ne lokalan problem, ustvrdio je.

21. stoljeće je stoljeće vode i jasno je već danas da je egzistencijalni problem čovječanstva sve veći manjak zdrave, kvalitetne vode za piće, istaknuo je Husarić.