Predsjednik Hrvatskih nezavisnih sindikata, Krešimir Sever, odbija se složiti s ocjenom Svjetske banke. Sever smatra kako najveći dio radnika u Hrvatskoj nema vremena popiti kavu, pogotovo izvan radnog mjesta.

Hrvati godišnje popiju 22.500 tona kave godišnje, pritom 'trošeći' čak 2,25 milijuna sati dnevno sjedeći u kafiću i uživajući u istoj. Do ovih frapantnih podataka, novinari Javnog.hr došli su kroz razgovor s Domagojem Trusićem, jednim od svega nekoliko specijalista za kavu i napitke u Hrvatskoj.

Naime, Trusić raspolaže podacima iz AC Nielsen-a iz 2006. godine, u kojima se navodi kako se u Hrvatskoj po stanovniku troši pet kilograma kave godišnje, a na kavi prosječno sjede pola sata dnevno. Uzevši u obzir kako je riječ o 4,5 milijuna stanovnika, jednostavnim izračunom se dođe do ovih brojki. No, najveći potrošači kave su Finci, koji godišnje potroše 11 kilograma kave po stanovniku.

 

Krešimir Sever:"Hrvati su itekako dobri radnici kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu, gdje ih se ocjenjuje kao poštene, vrijedne i marljive radnike. Zašto je tome tako u, primjerice, Njemačkoj, a ovdje ispada da su 'lijeni'? Zato što se u inozemstvu više pažnje posvećuje organizaciji rada."
Naime, prije nekoliko dana su u hrvatskim medijima objavljeni rezultati istraživanja Svjetske banke, po kojem su hrvatski radnici, s obzirom na produktivnost, najbolje plaćeni u regiji. Drugim riječima, premalo rade. Istraživanja se provode u svakoj državi svijeta i na njima radi više od 6000 stručnjaka.

U najnovijem izvještaju Svjetske banke o hrvatskoj radnoj i socijalnoj situaciji, stoji kako Hrvati ne žele raditi, ali uživaju u državnoj pomoći i povlasticama. Komentar premijerke Kosor na spomenuti izvještaj bio je kratak i jasan. Naime, premijerka je odlučila kako će odsad oni koji ne žele raditi prolaziti loše.

Predsjednik Hrvatskih nezavisnih sindikata, Krešimir Sever, odbija se složiti s ocjenom Svjetske banke. Sever smatra kako najveći dio radnika u Hrvatskoj nema vremena popiti kavu, pogotovo izvan radnog mjesta.

- Ocjena Svjetske banke me vrijeđa i osobno kao građanina ove zemlje. Pitanje je tko uopće može toliko odlaziti na kave. Oni radnici koji imaju evidenciju odlazaka i dolazaka zasigurno ne mogu. No, za one koji to nemaju i tu činjenicu koriste, odgovaraju njihovi organizatori poslovanja koji nerijetko nisu na razini zadatka - odlučno je ustvrdio Sever.

Predsjednik NHS-a svoje navode argumentira činjenicom kako većina dobro plaćenih menadžera koji bi trebali organizirati poslovanje, zapravo su baš ti koji sjede po kafićima, pritom ne znajući gdje su im radnici.

Ipak, priznaje i kako velik broj tih pojedinaca, koji tijekom radnog vremena ispijaju kave u kafićima, zapravo obavlja poslovne razgovore. Sever sumnja i kritizira još poneke navode Svjetske banke. Tvrdi kako na osnovu 'sličica stvaramo čitavu sliku', što u konačnici daje krivi dojam.

Riječ sociologa

Profesor dr. Hajrudin Hromadžić, profesor kolegija Teorije svakodnevnice na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, napominje kako osobno podržava kulturu dugog ''sjedenja na kavi'', kojem su Hrvati skloni jer smatra kako ono predstavlja društveni ritual od iznimnog simboličkog značenja za modele socijalnih međuljudskih interakcija.

- U kulisi licemjernog moraliziranja Svjetske banke etikom radnog puritanizma i zakulisnoj viziji svijeta ljudi kao izoliranih monada između kojih posreduje tek gola tržišno-profitna računica i interes zarade, spomenute društvene i kulturne vrijednosti teško mogu biti podržane i hvaljene, jer se spontano suprotstavljaju procesu neoliberalne kapitalizacije, te naprosto otežavaju širenju opisane ideološke matrice - navodi profesor Hromadžić.

Ipak, kako sam Hromadžić navodi, ostaje rezerviran prema procjenama o radnoj produktivnosti ili neproduktivnosti, radinosti ili lijenosti pojedinog društva koje se izvode i temelje na određenim kulturno-socijalnim karakteristikama i specifičnostima tog istog društva, regije, nacije i slično.