Stigla nam je i Supernova. Trgovački centri nude nam ono što trgovi nemaju: krov nad glavom, dodatne sadržaje, igraonice za mališane, veliki parking. Zapitali smo se što to Zadrane, ali i druge građane diljem Hrvatske i svijeta privlači u velike shopping-centre?

Početkom studenog Zagreb je dobio 244 milijuna eura vrijedan novi hram shoppinga, koji je u Hrvatsku doveo i neke od do najpoznatijih svjetskih brandova, poput Gapa, H&M-a i Zare Home. Već od ranog jutra kupci su pohrlili u novootvoreni trgovački kompleks, koji se zapravo bitno ne razlikuje od ostalih, osim svojom veličinom i brojem mjesta koja mame na potrošnju.

Zadar je dobio novi trgovački centar Supernovu, 38 tisuća kvadrata koje već od samog početka prate afere, neprovjerene informacije i mogli bismo reći, svojevrsni 'peh' - podsjetimo, tvrtka Foedus, glavni izvođač radova, tužila je investitora, zadarski Granit Vrkić, zbog neisplaćenih 40 milijuna kuna. Radovi su bili prekinuti kako nije bila odobrena građevinska dozvola, odnosno, potvrda glavnog projekta. Kao datum otvorenja navodio se 28. listopada, no do toga dana dokumentacija nije bila potpuna, pa Grad Zadar nije mogao poslati komisiju za tehnički pregled. Oni koji su se toga dana ipak zatekli ispred centra, mogli su se počastiti kokicama, kobasicama i ponijeti balone, baš kao da je do samog otvorenja došlo. Prilikom radova na centru ozlijeđen je i jedan radnik, pa se i to na neki način pripisalo 'lošoj auri' mjesta.

U Supernovi tako ćemo moći obići gotovo 70 prodavaonica, što će zasigurno obogatiti naš društveni život, jer su danas trgovački centri mjesta okupljanja, kao što su to u davna vremena bili gradski trgovi. Trgovački centri nude nam ono što trgovi nemaju: krov nad glavom, dodatne sadržaje, igraonice za mališane, veliki parking. Zapitali smo se što to Zadrane, ali i druge građane diljem Hrvatske i svijeta privlači u velike shopping-centre?

'Došli smo malo prošetati'

Posjetili smo još uvijek 'aktualan' trgovački centar na Relji, kojega Zadrani vole dijeliti na 'stari' i 'novi' dio. Može se primijetiti kako se u 'starom' dijelu zatvorilo mnogo trgovina, dok se 'novi' dio dobro drži, ponajprije zahvaljujući kafićima koji su među Zadranima prepoznati kao 'in' okupljališta, a tu se nalazi i multipleks kino Cinestar.

Proveli smo malu anketu kako bi doznali što to Zadrane privlači u trgovačke centre. Počeli smo od lanca DM gdje standardno vlada gužva, a u redovima prema blagajni može se naći onih koji su do vrha napunili kolica, kao i onih koji su zatrebali samo lak za nokte. Od nekoliko studentica doznali smo kako vole obilaziti trgovački centar zbog razgledavanja odjeće i počastiti se ponekom sitnicom, a jedan 16-godišnjak otkrio nam je kako cijela njegova 'ekipa' najradije dolazi u centar nakon škole, gdje popiju piće i ponekad ostanu na filmskoj projekciji.

Nastavili smo naše ispitivanje u Konzumu kod kolodvora, u kojem smo zatekli veliki broj Zadrana u pravom obiteljskom izlasku. 'Najlakše nam je obaviti kupovinu u velikim trgovinama', kazala nam je jedna gospođa, a kada smo je pitali što sve namjerava kupiti, nasmijala se i rekla da im treba samo mlijeko, a zapravo su se samo došli malo 'prošetati'.

Čuli smo veliki broj sličnih odgovora: naime, brojni kupci koji odlaze u trgovačke centre ne planiraju potrošiti mnogo novca. Zapravo, većina njih zatekla se u centru zbog, kako navode 'sitnica', ali i kave, igraonice za djecu, frizerskog salona i sl. Primijetili smo kako se u njihovim kolicima ipak našlo mnogo više od pet.šest artikala koje su naveli. Naravno, bitan element je i besplatan parking.

Komercijalizacija javnih površina i prostora otuđuje nas od sudjelovanja u svakodnevnom životu grada

'Pitanja odnosa trgova, ulica, parkova i šetnica s jedne strane i trgovačkih centara s druge strane, je pitanje odnosa javnih prostora i onih komercijalnih kao i odnosa tih elemenata u potrošačkom društvu. Na primjeru ovih odgovora mogu se iščitati neke dimenzije svakodnevice, kako ove potrošačke, tako i one o kvaliteti života u gradu', kazao nam je Krešimir Krolo, sociolog.

'Jedan od razloga zašto se osipa osjećaj važnosti ili pripadnosti javnim prostorima je njihova nekontrolirana komercijalizacija. Prepuštanje bitnih dimenzija urbanog života isključivo privatnim interesima ili krupnom kapitalu sa sobom može povući posljedice po kvalitetu života grada, jer se gube oni kulturni i društveni rituali koji su bitni za stvaranje osjećaja pripadanja nekoj zajednici ili kulturnom prostoru. Najgore u cijeloj toj priči je što se prilikom prenamjena javnih površina i prostora kod građana javlja osjećaj nemoći ili ignoriranja od strane elita koje o tom procesu odlučuju, pa se onda promjene dešavaju bez konzultacija ili studija koje bi trebale vidjeti društvene posljedice takvih (drastičnih) promjena (primjeri Varšavke u Zagrebu i Stuttgarta u Njemačkoj).

Komercijalizacija javnih površina i prostora otuđuje ljude od sudjelovanja u svakodnevnom životu grada, a život u potrošačkoj podvarijanti kapitalističkog društva vodi ih prema sadržajima koje onda pokušavaju simulirati trgovački centri. Iz takvih nekakvih širih socijalnih i kulturnih transformacija možemo onda iščitavati i razumjeti djelovanja i ponašanje ljudi koji trgovačke centre smatraju i doživljavaju ugodnima jer služe kao supstitucija izgubljenog javnog prostora, te konformizam s vrijednostima i ritualima potrošačkog društva, pojašnjava Krolo.

No, znači li to da bi se trebali zabrinuti za život tradicionalnih prostora, poput Poluotoka? 'Mislim da bi se lokalno rukovodstvo trebalo zabrinuti ako se trgovački centri krenu (isključivo) poistovjećivati s doživljajem grada i svakodnevice ili zadovoljavanjem kulturnih potreba', smatra Krolo.

'U Zadru primjećujemo 'kulturnu depopulaciju' Poluotoka. Umjesto inzistiranja na kulturnom šarenilu i pluralnosti, vitalni dio gradske svakodnevice sve više poprima oblik i osjećaj dobro konzerviranog muzejskog prostora unutar kojeg se može isključivo popiti kava, pojesti sladoled i promijeniti novac. No, za detaljniju sliku stanja trebalo bi provesti precizniju studiju koja će obuhvatiti širu populaciju, i na osnovu koje bi se mogli dobiti preciznija analiza stanja kada je riječ o ovim temama i problemima', zaključuje Krolo.