Novi statut HZZo-a otvara mogućnosti i za manipuliranje u zdravstvu: s dodatnim osiguranjem može se dogoditi da će oni koji ne rade ili su na minimalcu, a imovinsko stanje im je dobro, s minimalnom uplatom dobiju bolju skrb

Dajući suglasnost Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje na novi statut Vlada je osigurala i posljednji formalni uvjet da se fond javnog zdravstva počne baviti prodajom polica dodatnog osiguranja koje će građanima koji to mogu platiti osigurati viši rang zdravstvene usluge. Tko ima dvije, pet ili deset tisuća kuna viška godišnje, moći će dobiti redovite godišnje preglede, apartmane u slučaju boravka u bolnici, dodatne specijalističke preglede...

To se u Hrvatskoj već događa preko privatnih osiguravateljskih kuća, pa tko ima novca dobiva i bolju uslugu. No, sad će se pak dogoditi apsurd kojeg vjerojatno nema ni u jednom zdravstvenom sustavu u svijetu - fond javnog zdravstva podržat će situaciju u kojoj bi oni koji uplaćuju manje novca u njegovu blagajnu mogli biti nagrađeni boljom uslugom. To čak i nije razlikovanje bolesnika prema novcu, jer će će u brojnim slučajevima gore prolaziti oni koji plaćaju više samo zato što uredno ispunjavaju svoje obveze državi, piše Novi list.

Primjerice, radnik s prosječnom plaćom u fond javnog zdravstva godišnje uplati 14.052 kuna zdravstvenih doprinosa, koje na njegovu brutto plaću daje poslodavac. Ako ne žele svaki put plaćati 20 posto od usluga koje trebaju, uplaćuju i 130 kuna mjesečno dopunskog osiguranja, odnosno 1.560 kuna godišnje. Sve je to skupa 15.612 kuna godišnje u blagajnu fonda za javno zdravstvo.

Anomalije se događaju

Radnici koji imaju neto plaću deset tisuća kuna mjesečno u isti fond uplate više od 30 tisuća kuna godišnje. No, uvođenjem dodatnog osiguranja u taj sustav država omogućava građanima da s četiri ili pet tisuća kuna uplate u taj fond, sebi osiguraju puno bolji standard u zdravstvenim uslugama od onih koji plaćaju više. Primjerice, službeno nezaposleni koji imaju dobro imovinsko stanje ne uplaćuju doprinose i s plaćanjem dodatnog osiguranja mogu računati na uslugu višeg standarda. Isto je i s ljudima koji su namjerno prijavljeni na minimalac, a mogu se, primjerice, baviti iznajmljivanjem apartmana ili imati bogatu imovinu. Na »minimalac« godišnje uplaćuju u javni fond najviše do tri tisuće kuna, a uz dodatno osiguranja od primjerice 2,5 ili tri tisuće kuna, mogu računati na bolje usluge.

Ministar zdravstva Darko Milinović priznaje da će se te anomalije događati, ali ističe da se one već događaju, jer ti ljudi svejedno mogu uplaćivati police u privatnim osiguravajućim tvrtkama i time sebi osigurati »nadstandard« u zdravstvu kako on to kaže.

- Osnovne usluge neće se mijenjati, nitko neće biti zakinut, ali ako netko želi uplatiti dodatno osiguranje, ili to već čini, da bi imao redovite sistematske preglede ili apartman za boravka u bolnici mi ćemo mu kroz HZZO omogućiti da to osigura jeftinije nego dosad. Mislim da se tome protive privatni osiguravatelji jer ćemo mi donijeti sniženje cijena, kaže ministar.

Opet kriv OIB

Na pitanje gubi li fond javnog zdravstva svoj osnovni smisao ako će omogućiti onima koji izbjegavaju plaćanje osnovnog osiguranja, da dodatnom uplatom osiguraju sebi nadstandard nad onima koji uredno podmiruju obveze iz osnovnog osiguranja, ministar odgovara da za to nije kriv njegov resor nego činjenica da OIB još uvijek nije profunkcionirao u potpunosti, pa se nijedna reforma još ne može temeljiti na imovinskom stanju građana.

- Sustav zasad može biti takav kakav je, jer drugi nisu osigurali funkcioniranje OIB-a u potpunosti, primjerice gruntovnice, pa da se zna koliku tko ima imovinu. No, možda ih i ova situacija s dodatnim osiguranjem potakne da to učine kako se ne bi događale nelogičnosti o kojima govoriti, zaključuje ministar. Poručuje i to da HZZO neće odustati od dodatnog osiguranja unatoč protivljenju privatnih kuća, jer će to većem broju građana uz jeftinije cijene, od druge polovice godine, omogućiti da plate policu koja im osigurava »nadstandard u zdravstvu«