Cijene hrane od prosinca 2011. do veljače ove godine porasle za 2,4 posto

Dok su svi u protekla dva mjeseca bili orijentirani na poskupljenje goriva i cijene hrane polako su rasle. Tako je hrana Hrvatima poskupjela za 2,4 posto, a najveći porast cijena zabilježen je kod voća i povrća, piše danas.net.hr

Prateći kretanje cijena u svakodnevnoj kupovini te ga uspoređujući s podacima o stopi inflacije, koja je u siječnju iznosila 1,2 posto, a u veljači 1,3 posto na godišnjoj razini, većina se građana vjerojatno ne može načuditi velikom raskoraku između osobnog dojma o cijenama  i službene statistike. Kako se navodi u PBZ-ovim analizama, u protekla dva mjeseca promjena ukupne razine cijena bila je prema statistici relativno niska i na godišnjoj i na mjesečnoj razini (-0,4% u siječnju, +0,6% u veljači), no podaci jednako tako pokazuju da mjesečne promjene cijena pojedinih stavki potrošnje nisu bile tako beznačajne.

Tako su cijene hrane od prosinca 2011. do veljače ove godine porasle za 2,4 posto. Primjerice, rast cijena mesa te mlijeka, sira i jaja bio je nizak (od 0,2 posto do 0,4 posto), dok su voće i povrće zabilježili veliko poskupljenje (od 12 posto do 16,9 posto). Istovremeno cijene kruha i žitarica su snižene za 0,3 posto, cijene ulja i masti te šećera i konditorskih proizvoda bilježe umjeren rast od 0,6 posto, dok je cijena ribe snižena za 0,5 posto. Dakako rasla je i cijena goriva koje je u prva dva mjeseca ove godine poskupjelo za 4,5 posto.

Analitičari PBZ-a napravili su indeks koji prati samo cijene prehrane i goriva koje zajednički nose jednu trećinu ukupne potrošnje. Prema njemu, cijene hrane i goriva u prva dva mjeseca ove godine ne slijede u potpunosti opći trend cijena. Međutim, indeks PBZ-a isto tako pokazuje da je razlika u trendu i razini bilo i u prethodnih godinu dana, pa je tako bilo i razdoblja kada se trošak hrane i goriva kretao naniže, a opća razina cijena naviše.

Uzmu li se u obzir druge kategorije osobne potrošnje može se vidjeti da je odjeća i obuća u veljači bila 13,5 jeftinija nego u prosincu. No, cijene stanovanja, pokućstva i kulture rasle su do 0,6 posto, dok su istovremeno cijene u zdravstvu, ugostiteljskim uslugama te komunikacijama stagnirale.

"Navedeno ukazuje na činjenicu da do raskoraka između osobne percepcije i službene statistike dolazi zato što indeks potrošačkih cijena odražava ukupnu potrošnju, a ne samo potrošnju dobara i usluga koja se kupuju ili koriste često, no ne treba ni smetnuti s uma da se njime prikazuje struktura potrošnje prosječnog kućanstva, od koje se potrošnja pojedinca može znatno razlikovati", stoji u PBZ analizama koje potpisuje Ana Lokin.

danas.net.hr/eZd